Državni zavod za statistiku tek će polovicom godine objaviti službene podatke o broju rođenih beba u prošloj godini pa su na portalu Gradonacelnik.hr odlučili sami istražiti kakve su brojke i koji gradovi se uspješno bore protiv negativnih demografskih trendova.
Podaci koje su dobili iz gradova, a koji se temelje na broju predanih zahtjeva ili pak isplaćenih naknada za bebe u prošloj i 2019. godini, nisu konačni ni službeni ali čini se ipak ukazuju na neke pozitivne trendove – od 85 gradova koji su se uključili u istraživanje čak 50 ih bilježi porast broja rođene djece. Ukupno je tako, prema ovim podacima, u 85 hrvatskih gradova lani rođeno 12.251 djece, 189 više nego u 2019. kada je rođeno 12.062 djece. Riječ je uglavnom o srednjim i malim gradovima, od kojih neki bilježe i višegodišnje rekorde.
Od 50 gradova koji su u plusu njih 30 bilježi dvoznamenkasti porast, a rekorder je Grad Osijek, ujedno jedini veliki grad među 35 prvoplasiranih.
Na listi gradova koji imaju najveći rast broj rođenih beba u odnosu na 2019. su i Ploče, u kojima je, procjenjuje se, rođeno 14 beba više nego godinu ranije.
Gledamo li, pak, postotni porast, na prvom je mjestu Slunj u kojem se rodilo čak 46,2 % beba više nego u 2019., a dvoznamenkasti postotni rast imaju i Ploče (19,2,%), Supetar (18,9%), Makarska (13,9%)..
Podsjetimo, Mišo Krstičević i gradska uprava tri puta su za vrijeme svog mandata podigli naknade za bebe u Pločama. Posljednjom odlukom povećali su naknadu za treće i svako iduće novorođeno dijete sa dosadašnjih 3.000 na 10.000 kuna i tako se svrstali među 20-ak gradova s najvišim iznosom naknade za 3. dijete u obitelji.
‘Smatram da u ova teška gospodarska vremena svaka mjera koja olakšava i rasterećuje mlade pločanske obitelji mora imati prioritet i za to se moraju osigurati sredstva’, naveo je tada gradonačelnik Krstičević i podsjetio kako je, kad su on i njegov tim preuzeli odgovornost vođenja grada, iznos naknade za svako novorođeno dijete u Pločama bio 750 kuna.
Prethodna gradska uprava je, naime, za razliku od svih ostalih gradova koji se trude povećavati naknade, u 2014. prepolovila naknade sa 1.500 na 750 kuna.
Unatoč pozitivnim brojkama u velikom dijelu gradova, demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nije optimist što se tiče demografskih trendova. Očekuje da će i službeni podaci DZS-a potvrditi njihove prve procjene za 2020. koje govore o oko 180 beba manje nego u 2019. godini, a za 2021., unatoč nekim optimističnim očekivanjima od korona-karantene, očekuje još gore brojke i veći minus. Razlog tome je pad broja sklopljenih brakova zabilježen u prošloj godini, jer se još uvijek nešto manje od 80 posto djece rađa u brakovima, kao i činjenica da su zbog korone na gotovo pola godine, među ostalim, bili zaustavljeni i postupci umjetne oplodnje.
Što se pronatalitetnih mjera gradova tiče, smatra da su one puno važnije i mogu više utjecati na demografsku sliku i trendove u malim gradovima nego u velikima, prenosi Gradonacelnik.hr
