Dobre vijesti za umirovljenike: Mirovine će od rujna rasti 44 kune

Uz najavljeno povećanje plaća zaposlenima u javnom sektoru za dva posto, država će u rujnu morati pronaći dodatna sredstava i za povećanje mirovina za 1,8 posto. Od rujna će se provesti drugo redovno usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i cijena, za što će do kraja godine ministar financija Zdravko Marić morati osigurati dodatnih 320 milijuna. Ovogodišnji proračun za mirovine mogao bi premašiti 41 milijardu kuna.Državni zavod za statistiku navodi da su u prvom dijelu ove godine prosječne mjesečne bruto plaće porasle 3,4 posto, dok je inflacija u tom razdoblju bila niska – svega 0,2 posto. Zbroj jednog i drugog, umanjen za pola, prema poznatoj švicarskoj formuli daje podatak od 1,8 posto, za koliko će od rujna porasti mirovine. Na prosječnu neto mirovinu od 2444 kune to donosi 44 kune povećanja! U rujnu će biti isplaćeni i zaostaci za prethodna dva mjeseca, što sve skupa donosi oko 130 kuna više mirovine od onih koje su isplaćene u kolovozu. Hrvatska ima 1,24 milijuna umirovljenika, oko 7 tisuća više nego što ih je imala prošle godine, a prosječna mirovina pala je ispod 38 posto prosječne plaće, bez obzira na usklađenja kojim se pokušava čuvati standard umirovljenika. Vlada se često pravda da su mirovine “čistih” hrvatskih umirovljenika, ljudi koji su cijeli radni vijek odradili u Hrvatskoj veće za tristotinjak kuna – iznose 2736 kuna – te da prosjek ruše umirovljenici čije su mirovine određene u skladu s međunarodnim ugovorima. Najčešće se radi o ljudima koji su dio ili cijeli radni vijek radili izvan Hrvatske, u nekoj od republika unutar SFRJ. No i čiste hrvatske mirovine su male, svega 42 posto prosječne plaće, za razliku od većine zapadnih država gdje se mirovine u pravilu ne spuštaju ispod 60 ili 70 posto prosječne plaće. Hrvatska je specifična po relativno mladim umirovljenicima jer je tek petina umirovljenika odradila puni radni vijek, a korisnike mirovina pomladila je i mlada populacija ratnih veterana čije su prosječne mirovine oko 5800 kuna.

Kad je riječ o novim umirovljenicima, a ove godine pravo na mirovine prvi put je steklo oko 30 tisuća građana, i njihova je mirovina relativno mala te iznosi 2548 kuna! Mirovina ljudi koji su imali više od 40 godina staža ipak je nešto veća i iznosi oko 3500 kuna. To je i dalje manje od polovice prosječne plaće u zemlji koja je u svibnju bila 6470 kuna. Slično kao i kod mirovina i kod plaća su prisutne velike razlike, ovisno o stručnoj spremi, djelatnosti u kojoj su ljudi zaposleni te regionalnoj snazi. Zagreb prednjači s prosječnim plaćama koje se kreću oko 7500 kuna te su za tisuću kuna više od prosječnih primanja u zemlji. To i ne treba čuditi budući da su u glavnom gradu sjedišta svih najvećih tvrtki, a glavni grad je vodeće administrativno, političko, znanstveno i zdravstveno središte zemlje. Kretanje plaća na razini županija objavljuje se s velikim vremenskim zaostatkom pa zasad postoje samo podaci za 2017. godinu. Oni otkrivaju da su u deset godina plaće po županijama porasle između najnižih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj do 31 posto u Međimurskoj županiji. Zbog velikog udjela privatnih poduzetnika i dulje tradicije malih obrta i poduzetništva sjeverozapad zemlje brže se oporavio od recesijskog udara od ostatka zemlje.

Regije oslonjene na nekad velike gigante, kao što je bila Željezara Sisak, sporije stvaraju radna mjesta i teže pronalaze prostor za rast plaća. Najniže su prosječne plaće 2017. godine bile u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – neznatno ispod pet tisuća kuna. Visina plaća kasnije utječe i na iznos mirovina pa tako dvjesto tisuća zagrebačkih umirovljenika, korisnika radničkih mirovina, u prosjeku svaki mjesec prima oko 3231 kunu mirovine, slijede ih umirovljenici Primorsko-goranske županije gdje su mirovine 2994 kune te Istarske županije gdje umirovljenici žive s prosječno 2862 kune mirovine. Najniže prosječne mirovine isplaćene su u Virovitičko-podravskoj županiji – 2160 kuna. Prosječne plaće u Zagrebu su oko dvije tisuće kuna veće od plaća u Virovitici dok je razlika u mirovinama oko tisuću kuna. Država štiti ljude s malim primanjima tako što im isplaćuje najniže zajamčene mirovine,

koje su u kolovozu povećane oko tri posto. Posljednjih 12 godina broj radničkih umirovljenika povećao se za stotinjak tisuća, a premda su niske, i mirovine su pratile rast plaća pa je tako današnja prosječna mirovina 27 posto veća od prosječne mirovine isplaćene 2007. godine. Veliki je hrvatski problem što ne uspijeva zaustaviti rast broja novih umirovljenika, što iz godine u godinu povećava izdatke za mirovine. Ovoga ljeta kad je evidentirano 1,6 milijuna platitelja mirovinskih doprinosa, broj osiguranika i umirovljenika lagano se poboljšao na jednog umirovljenika na 1,29 radnika.

večernji.hr