ZIMSKO računanje vremena počet će u noći sa subote, 29. listopada, na nedjelju, 30. listopada, kada će se kazaljke pomaknuti za jedan sat unatrag, podsjećaju iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
Ljetno računanje vremena završava 30. listopada u tri sata ujutro, kada će se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme računati kao dva sata.
Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a završava posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.
I dalje pomičemo kazaljke jer EU godinama ne može donijeti konačnu odluku
Europski parlament podržao je još u ožujku 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
No to je pitanje zapelo na Vijeću EU pa se i 2022. godine nastavlja po starom – kazaljke se pomiču jedan sat unatrag sa subote na nedjelju.
Čini se da u okolnostima posljednjih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i energetske krize, dogovor država članica EU o tom pitanju nije prioritet.
Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava.
O geografskom položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko vrijeme.
Primjerice, kad bi sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati.
U slučaju izbora zimskog računanja vremena, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.
