U Dubrovniku su se pojavili slučajevi svraba (šuge), što je potaknulo zdravstvene djelatnike da informiraju vrtiće, kako bi se roditelji i šira javnost upoznali sa simptomima, načinom prijenosa i mjeramama prevencije, piše Dubrovački Dnevnik.
Prema dermatologu koji je obavijestio dubrovačke vrtiće, u gradu je zabilježeno nekoliko slučajeva ove zarazne kožne bolesti, no u samom vrtiću zasad nema prijavljenih oboljenja. Iz vrtića naglašavaju da je važno osvijestiti roditelje jer se šuga lako prenosi, osobito u kolektivima kao što su dječji vrtići i škole.
Podaci iz Zavoda za javno zdravstvo dubrovačko-neretvanske županije pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje prijavi ispod tisuću novooboljelih od svraba, dok se u našoj županiji zabilježi 50 do 100 slučajeva godišnje.
Što je svrab?
Svrab ili šuga je zarazna bolest kože popraćena neugodnim svrabom i crvenkastim promjenama na koži. Uzročnik infekcije je grinja pod nazivom Sarcoptes scabiei var. hominis, okrugli, mali, često oku nevidljiv člankonožac prilagođen parazitskom načinu življenja na koži čovjeka. Lako se prenosi s čovjeka na čovjeka izravnim dugotrajnijim fizičkim kontaktom, korištenjem odjevnih premeta, posteljine ili ručnika zaražene osobe.
Pazite na simptome
Glavni simptomi su:
- intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima koja se grebu.
- pojava sitnih kanalića (rovova, sivkasto-crne linije na koži) najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, donjoj strani stražnjice
- pojava tamnih točkastih promjena poput osipa, a u težim slučajevima i bubuljica u zahvaćenom području
- kod djece mogu biti zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani
- moguća je sekundarna bakterijska infekcija koja nastaje grebanjem kože
- kod ljudi oslabljenog imuniteta može se razviti rjeđi, ali puno ozbiljniji oblik svraba poznat nao norveški ili krustozni svrab gdje dolazi do velikog umnažanja grinja i stvaranja zadebljanja s tisućama uzročnika.
Dijagnoza svraba postavlja se na temelju prisutnih kliničkih smetnji, a potvrđuje pronalaskom grinje, jajašaca ili fekalnog materijala larvi mikroskopskom analizom strugotina kože.
Liječenje
Liječenje se provodi lokalnim i peroralnim skabicidima. Permetrin je lokalni pripravak i lijek izbora koji se nanosi na kožu cijelog tijela prije spavanja, a ispire nakon 8-14 sati (ako je potrebno terapija se ponovi nakon tjedan dana). Ivermektin je peroralni pripravak dokazane učinkovitosti uglavnom namijenjen težim oblicima svraba (ne za djecu ispod 6 godina). Dodatne terapijske mogućnosti uključuje benzil-benzoat a za ublažavanje svraba moguće je uključiti anihistaminike i kratkotrajno uzimanje kortikosteroidnih pripravaka. Ono što zabrinjava je porast rezistencije uzročnika na učestalo korištenje lijekova, ali razvoj tehnologije i napori u proučavanju molekularne biologije grinja moglo bi dovesti i do razvoja efikasnog cjepiva protiv svraba.
Uz odgovarajuće lijekove vrlo je važno dan nakon početka terapije oprati u vrućoj vodi svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u upotrebi posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana. Tepihe i presvučeni namještaj bi trebalo usisati i vrećice iz usisavača odmah baciti. Predmete koji se ne mogu prati bi trebalo odnijeti na kemijsko čišćenje ili zatvoriti u plastične vreće na tjedan dana. Također, u sprječavanju ponovne zaraze, nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri istodobno liječe.
Uz pravilnu dijagnozu i liječenje prognoza ove infekcije je kod zdravih ljudi odlična.
