Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 12/13. kolovoza (četvrtak/petak) uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje u četvrtak u večernjim satima, te u petak izjutra.
Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena od 20:30 (četvrtak), piše Dalmacija danas.
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje pod naslovom “Astropričaonica” će započeti u 21 sat, a održat će ga mladi znanstvenici Stella Vješnica i Duje Giljanović, bivši polaznici Male škole astronomije Zvjezdanog sela Mosor i dugogodišnji članovi naše udruge. Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida.
Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i Ante Radonić, naš dobro poznati popularizator astronomije i astronautike, stručni suradnik radijske emisije Andromeda. Mjesec će te večeri još biti u fazi srpa i zaći će već oko 22 sata. On stoga neće predstavljati osobitu smetnju. Možemo očekivati da će u svakih sat vremena biti vidljivo po nekoliko desetaka tih nebeskih krijesnica.
Promatranje će potrajati do 1.30 h iza ponoći (petak), a bit će posvećeno isključivo „hvatanju“ Perzeida. Ulaz je besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli.
Važna napomena: Predavanje i promatranje neba će biti provedeni u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama propisanima od strane Stožera Civilne zaštite RH.
Sažetak predavanja: Astropričaonica
U formi dijaloga, predavači će slušateljima dati uvid u raznolika i maštovita pitanja s kojima su se susretali svi željni razumijevanja svemira. Proputovat će se kroz “lokalne” teme – Okreće li se Mjesec oko svoje osi? Kako astronomi znaju od čega se sastoje zvijezde? Zašto su zvijezde različitih boja? – do onih “daleke” naravi – Zašto je noćno nebo tamno? Kolika je temperatura svemira? Što astronomi podrazumijevaju pod inflacijom? Istražit će se naizgled jednostavna pitanja, u srži kojih se kriju vrlo kompleksni, često intrigantni odgovori.
O predavačima:
Stella Vješnica je članica istraživačke grupe za Radio astronomiju i međuzvjezdanu materiju pri Argelander institutu za astronomiju u Bonnu. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane životne dobi, a svoj rad trenutno fokusira na istraživanje zvjezdorodnih područja obližnjih galaksija.
Duje Giljanović je dugogodišnji ljubitelj astronomije i nekada aktivni član Male škole astronomije Zvjezdanog sela Mosor. Uskoro će upisati posljednju godinu dvojnog doktorata iz područja fizike elementarnih četica na zagrebačkom PMF-u i pariškom École polytechnique. Kao član CMS kolaboracije na CERN-u radi na proučavanju leptonskog raspada para Z bozona, a time i finih detalja Higgsovog mehanizma ključnog za razumijevanje porijekla mase elementarnih čestica.
Ishodišna točka (radijant) Perzeida – pogled prema sjeveroistoku 12. kolovoza oko ponoći
NEKOLIKO ČINJENICA O PERZEIDIMA:
• Matično tijelo: Komet 109P/Swift-Tuttle
• Radijant (ishodišna točka na nebu): Zviježđe Perzej
• Maksimum aktivnosti: 10.-13. kolovoza
• Maksimalni broj meteora: od 80 do 100 meteora u jednom satu
• Brzina meteora: oko 59 km/s
Izraz “suze sv. Lovre” koji se često koristi kao pučki naziv za Perzeide zapravo je kod nas postao popularan tek u zadnjih pedesetak godina, ponajprije u Dalmaciji gdje je preuzet iz Italije. Točnije, radi se o tome da je poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća, Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto opjevao godišnjicu smrti svoga oca na kojega ga podsjećaju meteori koji u to doba padaju:
San Lorenzo, io lo so perché tanto
di stelle per l’aria tranquilla
arde e cade, perché si gran pianto
nel concavo cielo sfavilla…
Sveti Lovro je kršćanski mučenik kojeg su 10. kolovoza 258. godine, po legendi, spržili na rešetki, a svojim je mučiteljima tom prilikom hrabro rekao “gotov sam s ove strane, okrenite me na drugu!”
U starohrvatskoj astrognoziji, meteori su poznati kao zvijezde padalice, svitci, proletuše, krijesnice i feralići.
