Regija

SJEĆANJE NA HOLOKAUST: Odlazak Židovke čije je slike krasila Neretva

Ilana Shafir

Devedesetogodišnja Ilana Shafir, Židovka koja se s obitelji od 1942. do 1944. godine skrivala u Kuli Norinskoj od progona nacista, preminula je nedavno u izraelskom gradu Ashkelonu. Preminula je malo prije Jom hašoa, dana sjećanja na holokaust koji se širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, baš jučer obilježavao.

Priča ove svjetski poznate slikarice ganula je cijelu Hrvatsku kada je u jesen 2009. godine posjetila Kulu, mjesto u kojem je provela najteže dane svoga djetinjstva. Ilana, rodnog imena Jelena, odrastala je do početka Drugog svjetskog rata u uglednoj sarajevskoj židovskoj obitelji. Rat ju je zatekao kao učenicu srednje arhitektonske škole, koju je morala napustiti i s roditeljima se iz okupiranog Sarajeva preseliti u dolinu Neretve, točnije Kulu Norinsku, čiji su joj stanovnici spasili život. Kako je i sama pričala u dirljivom susretu s već ostarjelim Kuljanima, s kojima se kao dijete igrala, Ilana je iz toga neretvanskog mjesta ponijela brojne uspomene, a najveća je što nikada nije zaboravila hrvatski jezik, iako ga nije imala često prilike govoriti. U Izraelu se profesionalno bavila slikarstvom, a na njezinim slikama dominiraju motivi Kule Norinske i rijeke Neretve, upravo onako kako ih je ona vidjela svojim dječjim očima u vihoru Drugog svjetskog rata.

– Teška su to bila vremena – sa sjetom se prisjetila Ilana, koju smo prije nešto više od četiri godine susreli u Kuli Norinskoj. Kazivala nam je o neimaštini i nestašici kruha i hrane. Posljednju koricu kruha i kocku šećera dijelila je sa svojim vršnjacima.
Župnikova pomoć


A osim gladi, stalna prijetnja su bile njemačke patrole. Nije bilo lako skrivati Židove, a stanovnici Kule Norinske pokazali su se iznimno hrabrima. Opstanak ove obitelji unatoč olovnim vremenima u Kuli Norinskoj pomagao je tadašnji župnik don Petar Bašić, koji je nekoliko godina kasnije preminuo kao žrtva partizanskih zločina premda je bio uvjereni antifašist. Upravo je on savjetovao ljude, a posebno djecu, da čuvaju tajnu židovske obitelji, koja se dvije godine skrivala u Kuli Norinskoj.

– Teško je zamisliti da su i odrasli i djeca čuvali našu tajnu. Da je itko makar i zucnuo, mi bismo zauvijek bili izgubljeni. Posebno nam je pomagao tadašnji župnik, koji je bio podrška i nama i ostalima, koji su znali i čuvali tajnu. Stanovnici Kule Norinske tako su bili doveli u opasnost svoje obitelji, a i čitavo mjesto, jer da su nas otkrili, prijetila bi im nemilosrdna njemačka odmazda – pripovijedila nam je tada Ilana i ne sluteći da je to posljednji susret s voljenim mjestom uz obalu Neretve.

Iz Kule Norinske Ilana je otišla u Pulu, a zatim u Zagreb gdje je završila Akademiju likovnih umjetnosti te se poslije seli na jug Izraela, u grad Ashkelon, u kojem nastavlja svoj umjetnički izričaj. U početku je slikala izbjeglice u tranzitnom logoru, a vrhunac svog umjetničkog rada doživjela je izložbama u Nizozemskoj, Italji i Švicarskoj na kojima prikazuje patnje židovskog naroda. Već šezdesetih godina prošlog stoljeća prevladava takve tužne motive i počinje raditi akvarele i mozaike te keramičke skulpture, koje odaju drukčiju stranu njezina stvaralaštva. Iako je stekla slavu svjetskoga glasa, Ilana nikada nije zaboravila mjesto koje joj je spasilo život. U svojim javnim nastupima uvijek je isticala kako su prvi motivi njezinih slika bili pejzaži uz Neretvu i turska Kula, uz koju je živjela dvije teške ratne godine.

Tekst: Stanislav Soldo, www.slobodnadalmacija.hr
Foto: Denis Jerković/CROPIX

Možda ti se sviđa

Crna kronika Regija

Uzeli su 44 milijuna kuna kredita, firme poslali u stečaj, novac nisu vratili

“Slobodna” mjesecima traži odgovore na pitanje o tome na koji je način, po kojim uvjetima i komu od 2002. do
Kino Metković
Kultura Regija

Metkoviću 300 tisuća kuna za kino

Ministarstvo kulture RH odobrilo je Gradu Metkoviću, tj. Gradskom kulturnom središtu Metković 300 tisuća kuna za nabavu digitalne kinoopreme za