Regija

Porazna demografska statistika: u sedam godina Hrvatska je ostala bez dvije i pol tisuće razreda

Hrvatska je od 2013./2014. do aktualne 2020./2021. školske godine izgubila čak 50.509 učenika osnovnih i srednjih škola ili njih gotovo deset posto (9,92 posto), piše Slobodna Dalmacija.

Ako kao prosjek veličine razrednog odjeljenja uzmemo brojku od 20 učenika, to znači da smo u sedam godina ostali bez dvije i pol tisuće razreda. Najveći pad u sedam godina dogodio se u srednjoškolskom obrazovanju, gdje je broj učenika smanjen za petinu, to jest za oko 34 tisuće, dok je u osnovnim školama on umanjen za pet posto ili oko 16,5 tisuća učenika.

Pad ukupnog broja učenika u osnovnim i srednjim školama zabilježile su gotovo sve županije, izuzev Istarske i Grada Zagreba, ali i ondje je porast broja djece u školskim klupama gotovo zanemariv – u Istarskoj županiji sada je 182-oje učenika više nego što ih je bilo prije sedam godina, što je porast od 0,85 posto, dok je u Gradu Zagrebu 1106 školaraca ili 1,14 posto više.


Za Dalmaciju je donekle utješno što se u istome razdoblju, gledaju li se pojedinačno samo osnovne škole, povećao broj osnovaca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to za 386 ili 4,1 posto.

Međutim, generalno gledano – osnovne i srednje škole – i u toj je županiji došlo do pada ukupnog broja učenika u sedam godina i to za 6,44 posto, što daje minus od njih 963. Primorsko-goranska županija još je jedna od onih u kojima se povećao broj osnovaca u tome razdoblju i to za ‘simboličnih’ 37 učenika ili 0,19 posto, ali je i ona prema ukupnome broju u minusu.

Zanimljivo je također da se u tih sedam godina povećao broj školske djece na otocima i to za 52! Možda ne zvuči previše, ali u situaciji u kojoj su se mnoge škole na tome području zatvarale zbog manjka djece, to svakako veseli.

Te i niz drugih podataka objavilo je u četvrtak Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), koje je u svoju redovnu bazu ŠeR (Školski e-Rudnik) koju vodi od školske godine 2013./2014., pridodalo i najnovije podatke o broju učenika i škola u aktualnoj 2020./2021. godini. U usporedbi s prošlom 2019./2020. školskom godinom, ukupan broj učenika u našem osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju smanjen je za oko dvije tisuće i iznosi 458.698, međutim, u demografskoj pustoši koja posljednjih godina stavlja lokote na vrata brojnih učionica i škola, kako bi se kolokvijalno reklo, ima i iznenađenja.

Dakle, iako je u sedam godina broj srednjoškolaca drastično smanjen, ove je godine prvi put u ovom desetljeću zabilježeno njihovo povećanje u odnosu na prethodnu školsku godinu i to za 809 učenika. Broj je tako skočio s prošlogodišnjih 143.685 na ovogodišnjih 144.494, a o razlozima smo upitali resorno ministarstvo.

– To je donekle očekivano jer smo prethodne dvije školske godine imali ‘jake’, dakle nešto brojnije, osme razrede – objašnjavaju iz MZO-a.

Takav mali tračak nade, među ostalim, i za očuvanje radnih mjesta naših nastavnika, sudeći prema aktualnim demografskim trendovima, vjerojatno neće dugo trajati.

Crnoj statistici tako možemo pridodati niz drugih podataka iz ŠeR-a. Najveći gubitak učenika u sedam godina doživjele su slavonske županije Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko- posavska u kojima je on u tome razdoblju pao za četvrtinu.

U sedam godina ugasile su se čak 83 područne škole, najviše u Primorsko-goranskoj (12) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (11).

Samo u proteklih godinu dana s radom je zbog manjka učenika prestalo 14 područnih škola, među kojima i, primjerice, Područna škola Jabuka matične OŠ Trilj u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Područna škola Radovčići Osnovne škole Gruda u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Šokantno zvuči podatak i kako čak 119 područnih te dvije matične škole u Hrvatskoj ove školske godine nisu upisale niti jednog jedinog prvašića – učenika prvih razreda osnovnih škola!

Dok nešto višebrojnije generacije donekle pune srednje škole, budućnost našega školskog sustava kada je riječ o broju djece ne izgleda ružičasto. Ove školske godine upisano je tako čak 1724 prvašića manje nego protekle školske godine, pa ćemo ih imati ukupno 36.895 naspram lanjskih 38.619. Manji broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola bilježe gotovo sve županije u Hrvatskoj, uključujući i cijelu Dalmaciju. U trenutačnoj depopulacijskoj kataklizmi kakvoga-takvoga razloga za optimizam, pomalo neočekivano, imaju svega tri županije i to Vukovarsko-srijemska u kojoj je upisano 11 prvašića više nego lani, u Karlovačkoj sedam a u Ličko-senjskoj tri.

Upisano čak 1724 prvašića manje

Dok nešto višebrojnije generacije donekle pune srednje škole, budućnost našega školskog sustava kada je riječ o broju djece ne izgleda ružičasto.

Ove školske godine upisano je tako čak 1724 prvašića manje nego protekle školske godine, pa ćemo ih imati ukupno 36.895 naspram lanjskih 38.619. Manji broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola bilježe gotovo sve županije u Hrvatskoj, uključujući i cijelu Dalmaciju.

U trenutačnoj depopulacijskoj kataklizmi kakvoga-takvoga razloga za optimizam, pomalo neočekivano, imaju svega tri županije i to Vukovarsko-srijemska u kojoj je upisano 11 prvašića više nego lani, u Karlovačkoj sedam a u Ličko-senjskoj tri.

Slobodna Dalmacija