Regija

Neretvanska lađa među moliškim brdima u spomen dolaska Hrvata na talijanski jug

Spomenik u obliku lađe otkriven je na miliškim brdima, na Apeninima, u spomen dolasku Hrvata u ove krajeve na talijanskom jugu. U talijansku pokrajinu Molise u 15. i 16. stoljeću, bježeći pred turskom invazijom, stigli su Hrvati iz dalmatinske zagore. U spomen tog prelaska s istočne za zapadnu obalu Jadrana otkrivena je skulptura u obliku lađe koja simbolizira taj prelazak.

Moliškohrvatska sela, objedinjena zajedničkim podrijetlom koje je obilježilo povijest različitih mjesta u pokrajini Molise, dovršila su inicijativu koja je za njih od velike povijesne i kulturne vrijednosti i koja je potvrda njihovog identiteta. Spomenik je trebao biti otkriven koncem prošle godine, ali se onda odgodilo za prvi semestar 2020. dok je Hrvatska predsjedala Europskom unijom. Trebala je to biti velika svečanost uz prisustvo hrvatskog političko-državnog vrha. No, koronavirus je sve pokvario, pa je nakon višemjesečnog čekanja spomenik otkriven u skromnoj svečanosti na kojoj su prisustvovali predstavnici kulturnih udruga svih četiriju priznatih moliškohrvatskih mjesta: Kruča, Mundimitra, Filiča i Tavele.

Istaknuto mjesto izaslanstva s pravom je pripalo Paolini Ferrante, predsjednici kulturnog društva “Luigi Zara” iz Filiča (koja nosi ime njezinog pokojnog supruga) a koja je bila pokretačica ove inicijative. Motivacija za projekt bilo je i stvoriti nešto kao trajnu uspomenu na dugogodišnje sudjelovanje te udruge na “Maratonu lađa” na Neretvi, od kojih je jedna lađa bila s posadom Molisea. Valja spomenuti i povijesnu obnovu prelaska Jadrana održanog 2010. godine lađom koja je, polazeći od Neretve, preko cijelog Jadrana došla do obale Molisea.


Upravo zato kako bi se naglasila veza stvorena s braćom Hrvatima te povijest zajednice koja je još uvijek prisutna u Moliseu, Ferrante i njezini prijatelji željeli su stvoriti spomenik u obliku lađe kao opipljivo sjećanje i na ovo moliško područje, na ovu zemlju koja je pred više od pet stoljeća svjedočila dolasku prekomorskog stanovništva, a koja im je ovdje dala sigurno utočište i dobrodošlicu.

No udruga “Luigi Zara” i njezina predsjednica nisu bili sami u ovoj inicijativi, već je postojala suradnja svih udruga koje čine “Savez moliškohrvatskih kulturnih udruga”. Spomenik vjerno reproducira lađu, tipično plovilo doline Neretve, zemlje porijekla moliških Hrvata. Repliku lađe, postavljenu u središtu cestovnog raskrižja “Castellelce”, upotpunjuju dva natpisa koja podsjećaju na povijesni trenutak prelaska Jadranskog mora i dolaska dalmatinskog naroda na ova moliška brda obnavljajući usmenu tradiciju održanu sve do današnjih dana, a ta je da su preci moliških Hrvata stigli “iz one bane mora”.

Stoga se ispod replike nalazi natpis na drevnom moliškohrvatskom narječju: «Ode su dol čeljade iz one bane mora»; drugi je na talijanskom: “Qui giunsero le genti dall’altra parte del mare”. Skulptura lađe se, istina, nalazi na mjestu s kojeg se ne može vidjeti more, ali sjećanje na morske valove koji su je nosili i na tešku i opasnu plovidbu predstavljaju velike gromade kamenja na kojem počiva. To su stijene i hridi istočne strane Jadrana, koje ljudi u Moliseu pamte po pričama i legendama njihovih starih.

Silvije Tomašević/vecernji.hr