Nastavnik tehničke kulture i fizike je 1975. je osnovao legendarni Kinoklub Biokovo.
Priča o Vinku Garmazu, profesoru i filmašu iz Makarske koji je uveo stotine učenika u svijet filma, priča je o tome koliko snaga volje samo jednog čovjeka može pozitivno utjecati na okolinu u kojoj živi.
Garmaz je 45 godina bio nastavnik tehničke kulture i fizike, a kroz svoje je nastavničko djelovanje promicao filmsku kulturu, svoju veliku ljubav još od dana kad je razvijao fotografije ulovljene ruskim Smena fotoaparatima.
Organizatori DokuMa Film Festivala su u njegovu čast nazvali nagradu za kratkometražni dokumentarni film, takozvani Mali Garmaz, program kroz koji je u četiri godine festivala prošlo već četrdesetak filmova s gotovo svih kontinenata.
– Odlučili smo nazvati nagradu po njemu jer nitko kao on nije toliko pomogao da se film kao umjetnost i jedna vrsta zabave približi djeci – otkriva direktor festivala Jadran Puharić.
Garmaz je 1975. osnovao legendarni Kinoklub Biokovo koji je u svojem dugogodišnjem radu realizirao više stotina kratkih dokumentarnih naslova, a prije nekoliko godina je ostavštinu te organizacije prepustio novoj generaciji mladih filmaša koji su ‘na elanu stare garde’ nastavili tamo gdje je on stao. Kroz tu je udrugu učinio i velike stvari za promociju dječjeg filmskog stvaralaštva.
– Doprinos Vinka Garmaza i Kinokluba Biokovo nadilazi i neke veće kinoklupske ‘centre’ – komentirao je Puharić.
Garmaz je znao sjesti s učenicima u automobil, uputiti se izvan grada i snimati motive na koje bi slučajno naišli. Tako je, između ostalih, nastao dokumentarac ‘Težak’, snimljen na izletu na Brač, koji je na kraju potegnuo sve do festivala u Parizu.
– Ja sam samo usmjeravao djecu. Skretao sam im pažnju na što trebaju voditi računa pri stvaranju filma – rekao je Garmaz tijekom razgovora u svom domu.
Djecu je tako ‘usmjerio’ prema mnogim nagradama na festivalima diljem Hrvatske i svijeta. Kroz svoj radni vijek predavao je 600-700 učenika, te mentorirao preko stotinu filmova.
– Cijeli svoj život sam se borio za profil prosvjetnog radnika, da bude na vrhuncu svoga dostojanstva – ističe Garmaz i dodaje da sve ovisi o tome kakav je nastavnik.
– Nogometaša ima u svakoj sredini. Baci im loptu i daj da se igraju? Ne! Budi s njima na licu mjesta, gdje se stvari odvijaju. Jedino tako ćeš doći do talenta! – smatra taj legendarni filmaš koji neprestano naglašava važnost filmskog obrazovanja za uspješno stvaranje.
Kroz njegove satove učenici su naučili razgovarati o kadru, sekvenci i o tome koji planovi postoje na filmu, a da nije bilo njegovog entuzijazma oni nikad ne bi došli u dodir s filmskom tehnikom.
Garmaz stoga brine da napredak tehnologije uz sve svoje prednosti donosi i opasnost od površnog pristupa filmskoj umjetnosti i gubitka vrijednosti snimanja. Tehnička sredstva iznimno su se razvila, ali znanje o filmskom jeziku i tehnici sve se više zaboravlja.
– Ljubav prema tehnici je to da ti sudjeluješ u njezinom stvaranju. Ako ju samo maziš, od toga nema velike vajde. Ljubav je kad ti zajedno s tehnikom pod rukom ideš dalje. To je neopisivo velika stvar.
Fotkanje mobitelom ništa ne doprinosi fotografiji, za to se samo treba držati mobitel, ističe Garmaz.
– Danas kako se god postavi, sve je dobro. Je li to čovjek postao, robot? Samo pritišćeš dugmad. Ideš okolo, pritisneš dugme i nitko ne zna što se tada dogodilo.
Danas je vrlo lako i jeftino baviti se filmom, zaključuje Garmaz, no mladima koji se u to upuštaju ističe kako će njegova kvaliteta ovisiti o tome koliko će dati sebe u svoj uradak i koliko će se prije toga naučiti filmskom zanatu kojeg se ne smije podcjenjivati.
Iako veliki ljubitelj vesterna, Garmaz najvrjednijim filmskim žanrom smatra dokumentarni film jer ga zbog načina stvaranja smatra najautentičnijim.
– Dokumentarni film će uvijek biti na prvom mjestu. Ja uvijek zastanem kad vidim nešto dokumentarno jer tad uvijek naučiš nešto. Nikad dosta.
Zbog toga ga veseli i pojava i održavanje manifestacije poput DokuMa Film Festivala koja je ‘pokazala da se u Makarskoj nešto može napraviti’.
Za Malog Garmaza, nagradu nazvanu po tom velikom, ali skromnom čovjeku, ove se godine natječe devet kratkih filmova s tri kontinenta.
Tekst i foto: www.dalmatinskiportal.hr
