Regija

KOLABIRAO SUSTAV PRAĆENJA Dr. Mato Lakić: Ne stignemo nazvati sve zaražene osobe, a kamoli kontakte

Otkako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji buknula zaraza bolesti COVID-19, a dnevne brojke novozaraženih prevalile šest stotina, sustav praćenja kontakata oboljelih doživio je potpuni kolaps. Zbog malog broja testiranih dan ranije, u ponedjeljak su zabilježena samo 24 novozaražena, ali tog je dana bilo čak 4.387 aktivnih slučajeva zaraze i samo 1.898 osoba u samoizolaciji diljem županije.

– Taj je dio posla prebačen na liječnike obiteljske medicine. Osobama s potvrđenim pozitivnim testom na COVID-19 kažemo da članovima obitelji i kontaktima kažu da se jave svojim odabranim liječnicima koji ih onda upućuju u izolaciju ukoliko je to potrebno. Tko se kome javlja, ili se ne javlja, to mi više ne znamo. Ne stignemo nazvati sve zaražene osobe, a nekmoli kontakte. Otkako je krenulo ovo sa šesto i više zaraženih dnevno, to je nemoguće – kaže epidemiolog dr. Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, prenosi Dubrovački vjesnik.

Osobe u kućnoj karanteni, koje podliježu preventivnoj mjeri zdravstvenog nadzora, trebaju privremeno ograničiti svoje kretanje, boraviti u kući sa što manje doticaja s ostalim ukućanima i drugim ljudima, uputa je HZJZ-a. Nažalost, policija je ovog vikenda ‘ulovila’ tisućitog prekršitelja mjere samoizolacije.


Dobrovoljna prijava očito ne funkcionira kad baš nitko od bliskih kontakata više od polovice oboljelih nije u samoizolaciji. S obzirom na omjer broja oboljelih i osoba u kućnoj karanteni, čak i kad se oduzmu cijepljeni, ispada da kod većine zaraženih ni uža obitelj nije zavedena u evidenciji.

– Ljudi su i dosad lagali, pa lažu i dalje. Ne želim gubiti živce na to – komentira dr. Lakić.

Nacionalni stožer nalaže da je potrebno pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata. Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom unutar pet dana od izlaganja, a negativan rezultat nema utjecaja na trajanje karantene. Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni u trajanju 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom, no karantena se može skratiti na sedam dana po dobivanju negativnog rezultata testiranja, ovisno o cijepnom statusu i prethodnom preboljenju bolesti COVID-19.

U čitavoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji je petero epidemiologa, uz koje obiman posao u ovoj pandemiji rade specijalizanti i ostali liječnici srodnih medicinskih grana. Kako kaže dr. Lakić, epidemiološka situacija je dosegla razinu na kojoj više nisu u mogućnosti upisivati podatke o svakom djetetu vrtićke skupine koje je bilo u kontaktu sa zaraženima u kolektivu.

Tko ne mora u karantenu?

– Osoba je preboljela COVID-19 (PCR ili BAT potvrđena SARS-CoV-2 infekcija) unutar 120 dana od kontakta;

– osoba je preboljela COVID-19 i nakon preboljenja primarno cijepljena (1dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze);

– primarno cijepljena (1dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) i nakon toga docijepljena;

– primarno cijepljena osoba (1dozom Janssen cjepiva ili s 2 doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze) uz uvjet da je prošlo 14 dana od zadnje doze cjepiva ali ne više od 120 dana  (kod cijepljenih Janssen cjepivom ne više od 60 dana).

Međutim, i za njih vrijedi preporuka da se testiraju odmah nakon zadnjeg kontakta te pet do sedam dana od kontakta brzim antigenskim testom bez obzira na izuzeće od karantene te se moraju strogo pridržavati mjera za sprečavanje širenja kapljičnih infekcija, što uključuje nošenje kirurških ili FFP2 maski, držanje distance, izbjegavanje okupljanja i pojačana briga o higijeni.

Dosad su od samoizolacije bili izuzeti bliski kontakti koji su preboljeli ili su cijepljeni protiv COVID-a, no uvedena su ograničenja. Primjerice, od karantene su izuzete osobe koje su preboljele COVID unutar posljednjih 120 dana od bliskog kontakta.

Za nove epidemiološke mjere, koje donose i smanjenje broja osoba na javnim okupljanjima, dr. Lakić ima kratak i jasan komentar: „To su kozmetičke mjere, ništa bitno!“.

Unatoč rekordnim brojkama oboljelih, ponovnom rastu broja hospitaliziranih i preminulih te velikoj brzini širenja virusa među populacijom, u većini škola u županiji nastava je u ponedjeljak krenula redovno, po A modelu, a tek rijetki su online.

– Što se mene tiče, ja bih preporučio da sve škole nastavu izvode po C modelu – kaže dubrovački epidemiolog dr. Lakić.

U slučaju da dijete oboli od koronavirusa, kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije. Ako su roditelji kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana, 10 dana trajanja zaraznosti bolesnika i još toliko karantene od posljednjeg dana zaraznosti oboljelog djeteta.

Iako je to smanjilo broj osoba u karanteni, za cijepljenje se teško može reći da je osnovni razlog nerazmjerno malom broju osoba u karanteni u odnosu na statistiku zaraženih. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji potpuno je cijepljeno 43,62 posto ukupnog stanovništva.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najveća potpuna procijepljenost se uglavnom bilježi na otocima: Lastovo (55,6 posto), grad Korčula (54,15 posto), Mljet (52,94 posto), Blato (51,98 posto), te u pelješkoj općini Trpanj (51,37). S najmanje dvije doze cijepljeno je 46,63 posto građana u Pločama, 43,5 posto u Dubrovniku i samo 35,87 posto u Metkoviću. Najniža procijepljenost je u neretvanskim općinama, osobito u Pojezerju (32,58 posto), piše Dubrovački.

Tko bi trebao u samoizolaciju?

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u samoizolaciji definira kao:

– dijeljenje kućanstva s bolesnikom
– izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19
– nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
– kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
– boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi, itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti
– zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a
– kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).