Viktor Đerek napisao emotivnu objavu koju je posvetio preminuloj sestri Katarini povodom njenog 19.og rođendana, a koju prenosimo u cijelosti:
Danas bi Katarina napunila 19 godina… Trebalo je to biti vrijeme kad se smijemo zajedno, kad gasimo svjećice na torti i slavimo njezin mladi život pun nade i snova. Umjesto toga, palimo svijeće na njezinom grobu, dok nas težina gubitka pritišće i tišina zamjenjuje zvuk njezinog smijeha. Svaka svijeća je svjedok ljubavi koju nosimo u srcima i sjećanja koja nikad neće izblijedjeti. Katarina nije bila samo sestra, ona je bila dar od Boga, svjetlost koja je obasjavala svaki kutak naših života.
Bila je djevojka s očima koje su blistale poput najčistijih zvijezda, s osmijehom koji je mogao otopiti i najhladnija srca. Katarina je bila sve što roditelj može poželjeti, sestra kakvu samo netko može sanjati – nesebična, puna ljubavi i uvijek tu kad je bilo najpotrebnije. Kao učenica za medicinsku sestru, željela je liječiti ne samo tijela, nego i srca; donijeti utjehu tamo gdje je bol, donijeti osmijeh tamo gdje su suze.
Imala je dušu koja je jednostavno znala voljeti i pružati nježnost, kao da ju je sama ljubav oblikovala.
Katarina je u svijetu vidjela ljepotu i dobrotu, čak i kad je svijet pokazivao svoje ružno lice. Kad je davala sebe, nije to činila napola – njezina pažnja, njezina radost i njezina toplina bili su potpuni, neokaljani i neiscrpni. I kad je odlazila prerano, oduzeta na način koji nijedna obitelj ne bi smjela doživjeti, ostavila je prazninu koja ne može biti ispunjena, ali i trag svjetlosti koji nas vodi kroz tamu.
Danas se ne okupljamo kako bismo slavili samo njezin rođendan; okupljamo se da bismo sačuvali uspomenu na njezinu dobrotu, njezinu ljubav, njezinu čistoću. Ona nije među nama, ali svaka molitva, svaki uzdah i svaka suza svjedoče o životu koji je nastavio živjeti u nama. Katarina nije samo ime, ona je osjećaj, ona je nada, ona je vječna svjetlost koja nas tjera da nastavimo dalje. Njezin život je bio previše vrijedan da bi bio zaboravljen, a njezina ljubav je previše čista da bi ikad prestala postojati.
Sestro, sretan ti rođendan tamo gdje jesi. S nama si svaki dan, u svakom otkucaju našeg srca, u svakom suznom oku, u svakom molitvenom šaptu. Čuvaj nas odozgo, dok mi ovdje palimo svijeće i molimo se da ćemo se jednog dana ponovno naći – tamo gdje ne postoji bol, gdje su osmijesi vječni, i gdje ću te moći ponovno zagrliti, kao da nikad nisi otišla.
Tvoj brajo, V 🖤
