Regija

KAKO SE ZOVEŠ? Najčešća imena novorođenih u 2019. u našoj Županiji

Popis najčešćih osobnih imena novorođenih 2019. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđuje pretpostavku kako su u posljednja dva desetljeća promjene u njihovu inventaru sve brže.

Vremeplov

Sve se do kasnoga srednjovjekovlja u osobnim imenima zrcalila isprva jezična i etnička pripadnost (otud stara hrvatska imena Cvijeta, Dobra, Dragobrat, Milohna, Radogost, ali i Hrvatin i Hrvoje s jedne te romanska imena Engleza, Orsat, Lampridije, Roman i sl. s druge strane), zatim pripadnost određenoj vjerskoj zajednici (isprva su kršćanska imena nosili Romani, ali su ih postupno svojemu jeziku prilagođivali i počeli nadijevati i sami Hrvati, npr. Srđ, Vlaho te Dživo, Đurica, Kate, Mare, Maroje, Nikoleta i sl.), a u posljednjemu stoljeću i naglašivanje ili maskiranje narodnosne pripadnosti (otud izrazito često nadijevanje osobnih imena hrvatskih narodnih vladara 70-ih i 90-ih godina, ali i narodnih imena koja nisu snažno obilježena kao što su Damir, Dragan, Jadranka, Mirjana, Nada, Sanja, Snježana, Vesna, Zoran i Željko).

Od 1970-ih godina sve se češće nadijevaju strana imena (npr. Andrea, Anita, Mario, Nikolina, Sandra), od kojih su neka srodna tradicionalnima (usp. Matea i Mateo s Matija i Mate/Mato, Antonio s Ante, Marijana s Marija i Ana). 80-ih se i 90-ih godina u modu se vraćaju i neka kršćanska imena kao što su Ivana, Kristina i Josip, a nakon 2000. i Martina.


Od 2000. u nadijevanju se osobnih imena sve više teži za individalizacijom te se fond osobnih imena znatno proširio. Posebno je to očito u žena.

Ženska imena – neka raste tisuću cvjetova

Unutar deset su najčešćih imena stanovnica Dubrovačko-neretvanske županije rođenih do 1930. Marija (1.), Mara (2.) i Mare (4.), Ane (3.) i Ane (7.) te Kate (5.) i Kata (6.), dakle tri temeljna imena s ukupno sedam inačica. Godine 2019. samo je jedan par takvih imena bio među prvih deset: Mara i Marija (na diobi 9. mjesta).

Treba napomenuti kako se na dubrovačkome području (ali i po otocima) osobno ime Mara (s kratkim a) izvodilo od Margarita, a Mare je bila izvedenica od Marija. Tijekom 30-ih je i 40-ih godina bilo vrlo rašireno osobno ime Anka, inačica osobnoga imena Ana. Izvedeno ime Katica raširilo se 40-ih godina, a temeljno ime Katarina (od kojega potječu pokraćena imena Kata i Kate) počelo se češće nadijevati nakon 1970. Od 60-ih godina sve su češće inačice osobnoga imena Ivana, isprva Ivanka, zatim Ivana (koje je bilo najčšće žensko ime od 1970. do 1999.), a u najnovije vrijeme Iva.

Među deset su najčešćih ženskih imena 2019. Mia, Marta, Maris i Ema, ženska imena koja ni u jednome međupopisnome razdoblju nakon 1930. nisu bila među prvih deset, a i ženska imena Laura, Lea, Lana, Elena, Karla, Klara i Luce sve do 2000. nisu bila osobito česta.

Mogli bismo reći da stanovnice Dubrovačko-neretvanske županije sve češće nose kratka i/ili strana (Mia, Lea, Ema, Elena, Karla, Lana, Maris, Nika), a da žensko ime Luce brani čast starih pokraćenih tvorba na -e na dubrovačkome području i otocima (uz Mare, Ane i Kate još je i osobno ime Jele do 1929. bilo među prvih 10).

Kako bismo predočili razmjere promjena u odnosu na ranija razdoblja, vratimo se u XIV. stoljeću kad su najčešća ženska imena među dubrovačkim vlastelinkama bila Margarita (usp. Mara), Ana, Nikoleta, Frana, Jele, Marija, Desislava, Dobroslava, Kata, Radoslava i Stane. Danas je stanje znatno drukčije jer su se ženska imena znatno približila hrvatskomu prosjeku.

Posebnost je naše županije u 2019. u odnosu na stanje u cjelokupnoj Hrvatskoj veća čistoća ženskih imena Maris, Mara i Marija, ali i činjenica da ženska imena Sara i Rita nisu među deset najčešćih.

Muška imena – srce ćaćino i djedovo

Kad je riječ o muškim imenima, napomenimo da su među prvih deset muških imena među rođenima do 1929. također bile česte inačice istoga osobnog imena: Ivan (1.) i Ivo (2.), Antun (3.) i Ante (6.), Petar (4.) i Pero (9.) te Nikola (5.) i Niko (8.). Takvih parova više među deset najbrojnijih muških imena nema, a među 20 je samo jedan – Niko (4.) i Nikola (15.).

Treba napomenuti i kako su od 50-ih do 80-ih godina bila izrazito omiljena izvedena imena Ivica i Nikša, inačice kršćanskih imena Ivan i Nikola. Muška su imena nešto tradicionalnija. Tako su u XIV. stoljeću najčešća muška imena dubrovačkih vlastelina bila Marin, Nikola, Ivan, Matej/Matija, Petar, Mihael/Mihajlo, Junije/Džono, Vlaho, Andrija i Bartul. Od njih je samo osobno ime Džono već stotinjak godina gotovo nepoznato, ali se odrazilo u istozvučnome prezimenu u istočnoj Hercegovini.

Među 10 najčešćih imena u 2019. samo se tri u međupopisnim razdobljima nakon 1930. nisu pojavljivala među deset najčešćih: Matej, Jakov i Karlo. Ipak, i ta se muška imena (osim donekle Karla) mogu smatrati tradicionalnim (Matej i Mateo novije su inačice starijega imena Mate/Mato) kao i osobna imena Lovro, Toma i Mihael (starije su temeljne inačice Mihovil i Mihajlo), razmjerno česta u matičnim knjigama već nekoliko stoljeća, a danas među 20 najčešćih.

Novim se muškim imenima mogu smatrati strana imena Noa, Leon i Matija s tim da je Matija do 1929. bilo deseto žensko ime po čestoći i nije se nadijevalo muškarcima. Iz podataka je razvidno kako se postupno gube područne razlike.

Tako je lik Mato bio temeljni na kopnu istočno od Neretve, na istoku Pelješca i Elafitima, a Mate zapadno od Neretve te na zapadu Pelješca i Korčuli. Danas ih u velikoj mjeri zamjenjuju imena Matej, Mateo i Matija. Lik je Mihajlo bio čest na istoku Pelješca i među Hrvatima u istočnoj Hercegovini, a u srednjovjekovlju i u samome Gradu.

Uz njega je bio raširen i lik Mihovil te pokraćena imena Miho (dubrovačko područje i istočna Hercegovina) te Mijo (zapadnoneretvansko). Tih osobnih imena više nema među češćima, a ni imena mjesnih svetaca kao što su Todor (Korčula), Damjan (Lastovo) ili Srđ (Dubrovnik).

Na otocima i u Neretvanskoj krajini nešto su češća imena Roko i Ante nego u dubrovačkome dijelu s tim da je osobno ime Ante nekoć bilo češće u franjevačkim župama. I muška su se imena znatno približila hrvatskomu prosjeku.

U odnosu na hrvatski prosjek u našoj su županiji znatnije zastupljena muška imena Niko, Marin i Marko, a osobna imena David i Borna te Mateo, za razliku od ostatka Hrvatske, nisu među deset najčešćih.

Osobno je ime Mateo, doduše, prvo ispod crte (11.), a treba istaknuti da je osobno ime David u srednjemu vijeku bilo izrazitije potvrđeno samo u Dubrovniku i Kotoru (kao i ime Juda koje također više nije omiljeno). Mode se očito mijenjaju kao i područja koja ih zahvaćaju.

Sve manje je jug Hrvatske prepoznatljiv po osobnim imenima

Ukratko, osobna se imena u posljednjih dvadesetak godina sve više individualiziraju i sve brže mijenjaju. Pomalo je neobično ipak to da individualizacija i brze promjene osobnoimenski fond naše županije sve više uprosječuju, pa smo od županije koja je donedavna poprilično odstupala od hrvatskoga prosjeka, u posljednjih dvadesetak godina postali znatno manje prepoznatljivi.

Na to su sigurno utjecale i demografske promjene, tj. znatno iseljavanje iz pasivnih krajeva, a useljavanja u gradove, posebno Dubrovnik, čije je osobnoimenski fond do početka XX. stoljeća bio izrazito prepoznatljiv. Promjene bi u osobnoimenskome fondu bile i znatno vidljivije da se danas ne rađa gotovo triput manje djece nego uoči Drugoga svjetskog rata.

Piše: Domagoj Vidović/likemetkovic.hr

Tag