Jadranska magistrala ove godine slavi 50 godina postojanja, što je prošlo prilično nezapaženo jer je dolaskom autoceste gotovo potpuno izgubila na važnosti, osim u vrijeme kada se pojedine dionice autoceste zatvaraju zbog vremenskih neprilika. Od velike je, rekli bismo i kao našeg jedinog izbora nezamjenjive važnosti stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije od Konavala do Ploča jer na tom potezu autoceste nema, a kako se čini, još dugo je neće ni biti. A to možemo zahvaliti nesposobnim hrvatskim političarima bilo koje političke opcije.
Godine 1965. završen je i zadnji, 291 kilometar od Trogira do Dubrovnika. Gradilo ju je više od 10 tisuća radnika i 270 inženjera i tehničara, gradila se deset godina, a dugačka je 1006 kilometara od kojih 818 km prolazi kroz Hrvatsku. Službeni joj je naziv Državna cesta D8 i usko uz obalu povezuje sva veća primorska naselja od Trsta do albanske granice. Prolazi kroz tri države, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, te kroz šest hrvatskih županija.
Prema nekim istraživanjima, više od dvije trećine Jadranske magistrale ne zadovoljava ni minimalne međunarodno prihvaćene sigurnosne standarde. Prometni stručnjaci kažu da je 300 milijuna kuna minimalno potrebno da bi je se donekle dovelo u red.
foto: Nikša Duper/tekst: dubrovacki.hr
