Regija

Imunolog Luka Čičin-Šain: ‘Blizu je dan kada će gripa opet biti opasnija od korone’

Već duže od jednog desetljeća Riječanin splitskih korijena prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain radi u poznatom centru za infektologiju ‘Helmholtz’ u njemačkom Braunschweigu, piše Slobodna Dalmacija.

Uža specijalnost su mu imunitet i kronične infekcije. Pandemija koronavirusa približila je njegov rad široj javnosti i u domovini.

Je li sada već posve izvjesno da ćemo u godinama, pa i desetljećima koja slijede imati dug suživot s bolesti Covid-19?


– Sve govori u prilog tome da će to biti nešto s čime ćemo se nositi mnoge godine pred nama, kao i da je to epidemija koja je došla i ovdje će vjerojatno ostati. Treba reći da to ne bi bio prvi slučaj jer već postoje četiri koronavirusa koji su prilično uvriježeni u humanoj populaciji, izazivaju blage infekcije dišnih puteva. Zato mislim da će i ovaj koronavirus ostati među ljudima i da ćemo morati pronaći načina prilagoditi mu se, boriti se i živjeti s njim.

Koliko će situacija biti slična s onom koju smo godinama prije imali s gripom?

– Mislim da će stvari biti donekle različite. I jedno i drugo jesu virusi koji izazivaju infekcije dišnih puteva, ali tu te sličnosti i staju. Mi znamo da i jedan i drugi virus mogu mutirati, s tim da virus gripe može to raditi daleko brže i znatno korjenitije nego virus korone iz raznoraznih molekularno-bioloških razloga, ali ovdje ne bih zamarao vaše čitatelje s nekim prestručnim objašnjenjima. Virus korone može donekle mutirati, ali te promjene kod njega su u daleko manjem opsegu. One se zbog toga mogu i lakše pratiti nego kod virusa gripe, gdje praktično svaku sezonu trebamo jedno novo cjepivo za tu sezonalnu pojavu. Kod korone sam uvjeren da će biti daleko manji broj varijanti koje će biti moguće obuhvatiti manjim brojem cjepiva i koja će kroz dugi niz godina moći djelovati i pružati jednu dosta dobru zaštitu većini ljudi.

RAZLOZI ZA OPTIMIZAM

Sada govorimo o četiri-pet sojeva. Koliko pojava svakoga novog produžava ovu pandemiju?

– Reći koliko je to godina ili mjeseci mislim da je nemoguće. Na kraju krajeva ne možemo ni reći koliko takvih novih promjena ovaj virus nosi u sebi. Znamo iz virologije da se jedan virus ne može toliko promijeniti na jednom mjestu. Mnoge od tih mutacija koje virus napravi će ga i oštetiti, onemogućiti mu da se može vezivati za stanice, učinit će ga manje infektivnim, pa zbog drugih razloga nisu korisne za njega, iako mu možda pomažu da izbjegne nadzor imunološkog sustava. Mislim, a za nekoliko godina moći ćete mi reći jesam li bio u pravu ili nisam, da će se stvoriti cjepiva koja će sadržavati nekoliko varijanti ovog virusa istovremeno, isto onako kako imamo trovalentna ili tetravalentna cjepiva protiv virusa gripe. Takvo cjepivo ili cjepiva će završiti u kalendaru cijepljenja, svi će njime biti cijepljeni, tako da će to biti jedna pojava s kojom će se vrlo rijetki pojedinci susretati kao kliničkom komplikacijom. Većina ljudi će moći živjeti život u kojemu će taj virus biti zaustavljen.

Mislite tu na socijalni život bez velikih restrikcija?

– Da. Mislim da sve ide u tom smjeru da će taj virus biti zaustavljen cjepivima isto onako kako su zaustavljeni virusi ospica, zaušnjaka ili rubeole. To su virusi koji bi se dalje mogli mijenjati i evoluirati stvarajući nove varijante, ali u trenutku kada većina ljudi bude procijepljena i kada se taj virus ne bude mogao širiti jer je većina imuna, kada brojke zaraženih budu na razini početka lanjskog ljeta, bit će ga toliko malo da će i šanse da se novi mutanti stvori biti minimalne. To je situacija u kojoj ćemo virus držati pod kontrolom.

U ovom trenutku moramo smanjiti količinu virusa koji je u optjecaju jer uopće nije svejedno imamo li u Hrvatskoj dvije tisuće novozaraženih svaki dan ili ako ih je 20. To je sto puta više virusa u optjecaju i 100 puta više šanse da dođe do neke mutacije. Širenje otvara put virusu da se prilagodi našem cjepivu. Zato ne smijemo imati nacionalnu strategiju koja se zasniva jedino na cjepivu, već kombinaciju gdje istovremeno guramo te brojke dolje tako da onemogućavamo širenje virusa, kontakte zaraženog čovjeka na zdravog. To su u osnovi te neke epidemiološke mjere gdje smanjujemo da se, recimo, ljudi nalaze zajedno u sredstvima javnog prijevoza i drugim zatvorenim prostorima.

Kod gripe znamo da se zbog njezine sezonalnosti treba cijepiti jednom godišnje, dok kod koronavirusa postoji još uvijek dvojba je li sezonalan ili nije. Hoćemo li se možda trebati cijepiti u dva navrata tijekom iste godine?

– Ne mislim da će to biti ni jednom godišnje, nego ćemo imati jedno cjepivo koje će djelovati dugi niz godina. Ovaj virus, ponavljam, ne može se toliko brzo mijenjati i razvijati kao virus gripe. Ovo je jedna nova situacija gdje smo se doveli da je broj novozaraženih u jednom danu enormno visok, pa virus može brzo evoluirati. Prisjetimo se prošle godine kada su brojke bile daleko niže, pa čak i 100 puta, ali mutacija nije bilo. Naknadno smo vidjeli da ovaj virus može mutirati. Naravno da može, jer isto je sa svakim živim bićem, što je osnova evolucije i zato hodamo na dvije noge. Poanta je što evolucija nije toliko brza kod ovog virusa kako kod onog gripe. Svake godine se taj genom virusa dobro promiješa, dok ovaj ovdje kod korone postoji u osnovi jedan jedini kromosom. On ne može promiješati dijelove svog genoma sa srodnim virusima kao što to može gripa, nego jedino mijenjati se lagano nekakvim točkastim mutacijama. Za to će mu trebati daleko više vremena. To znači jednom kada budemo imali efikasno cjepivo koje će brojke oboljelih gurnuti na niske razine, da će virusu biti jako teško izmutirati da bi izbjegao nadzoru od cjepiva. Ako i dođe do toga, virus neće stići jako daleko.

Ja sam prilično optimističan oko dugoročne prognoze ovog virusa. Držim da situacija uopće nije toliko dramatična, gledajući dugoročno. Ona sada jest dramatična za onoga tko je zaražen, tko je na respiratoru, ali ako se gleda društvo u perspektivi od nekoliko godina, onda je ovo problem iz kojeg ćemo izaći.

TESTIRANJE NOVIH VARIJANTI

Znači li to da nema dvojbe da ćete vi znanstvenici uz pomoć farmaceutske industrije ovu utakmicu, nogometnim rječnikom rečeno, dobiti u redovitih 90 minuta i da neće biti potrebe za produžecima, ne daj Bože penalima?

– Čujte, sve i da se igraju nekakvi produžeci, odnosno da dođe nova mutacija koja zahtjeva neko novo cjepivo, to se sve stvari koje mi lako riješimo. Već ima mjesec-dva da Moderna testira nove varijante cjepiva koja gađaju južnoafrički soj. Mi znamo kako reagirati na ovaj virus i kako raditi nova cjepiva. Već se među znanstvenicima na veliko raspravlja koje kombinacije cjepiva koristiti istovremeno kako bi se opće oduzela šansa virusu da ide jednim ili drugim putem, da su jedna i druga varijanta pokrivene imunim odgovorom koji cjepivo pruža.

Cijepljenje djece

Kada se može očekivati cijepljenje djece i koja bi to bila donja dobna granica?

– Vrlo je jednostavan odgovor na to pitanje: sve će to krenuti onda kada budemo imali rezultate kliničkih studija na djeci. U ovom trenutku mi to ne možemo napraviti zato jer bi bilo neodgovorno hametice cijepiti djecu a da netko nije u kontroliranim uvjetima provjerio postoje li neke nuspojave, koliko su ozbiljne i koliko cjepivo sprječava u djeci da dođe do infekcija. U nekim sredinama su već krenule takve studije, u drugim se puno raspravlja, jer je jasno da ćemo u nekom trenutku krenuti i u tom smjeru. Sada to nije prioritet jer znamo da su djeca najmanje zahvaćena ozbiljnim simptomima.

Za razliku od ospica ili zaušnjaka, ovdje nije bilo ljute nužde da krenemo s testiranjem efikasnosti cjepiva kod najmlađih, nego je to trebalo raditi kod odraslih, gdje imamo vrlo često ozbiljne probleme. Kada ova nužda prođe, sigurno će se napraviti adekvatna istraživanja. Sve će provjeriti etička povjerenstva, od načina na koji će se djeca pratiti, kako reagirati na nuspojave i slično. Sve se čini da bi rizici za djecu bili minimalni, da korist jednog takvog cjepiva bude daleko veća od rizika, piše Dubrovački vjesnik.