Da se već godinu dana stalno iznova ne uvjeravamo kako covid sve okreće naglavačke, možda bi nam se i neke aktualne cijene u dubrovačkim ugostiteljskim objektima koji rade dostavu, činile nezamislivima.
Dok se još 2019. godine na ekskluzivnim dubrovačkim taracama bijela kava plaćala 30 kuna, isto toliko početkom 2021. košta cijela pizza, piše jutros u Dubrovačkom vijesniku.
Jedan Dubrovčanin se još čudi niskom računu za miješanu pizzu ‘za van’ iz jedne renomirane dubrovačke pizzerije.
– Da pizza u Dubrovniku pizza 30 kuna?! Hajde, neka je bar neke koristi od ove korone – iskreno se razveselio.
I doista, uz gratis dostavu hrane na kućni prag u dubrovačkim restoranima i pizzerijama ovih se dana može pojesti pizza, salata i dobar komad mesa s prilogom za sasvim pristojan iznos. Naravno, ne baš svuda, ali bude toga. Izdvojimo tek ponešto. U objektu brze hrane nadomak grada tako nude corona jelovnik s različitim vrstama pizza – cijena 35 kuna. U pizzeriji u poslovnom dijelu grada za Margaritu ćete izdvojiti 35 kuna, dok miješane ili pizze sa četiri sira stoje 40 kuna.
Iz ponude se ističu i cijene kave i pića. Tako u jednom poznatom dubrovačkom ugostiteljskom objektu nude kavu i kolač za deset kuna. Doduše, samo od osam do deset sati ujutro, no tu možete i doručak naručiti za tek 20 kuna.
Uz povoljne cijene u Gradu, još bolje ćete proći u Župi dubrovačkoj. Tamo je jedan restoran ovog tjedna nudio meso s povrćem ili lignje na žaru za 35 kuna.
Kako to da se dubrovačkim kafićima i restoranima, dosad na ‘zlu glasu’ po skupoći koju su opjevali portali naslovima tipa ‘U Dubrovniku kava 32 kune… pizza 100 kuna… voćni sok 30 kuna…’ sad odjednom isplati raditi i uz niske cijene, pitali smo predsjednika Udruge ugostitelja Dubrovnika Antu Vlašića.
– Znatno manje ljudi radi pa su manji i troškovi, ugostitelji su se prilagodili situaciji. U ponudi su i jeftinije stvari, neki vlasnici objekata uspjeli su ispregovarati sa vlasnicima niže najmove, a nekima je i Grad izašao ususret s nižom najamninom. Ovakve niže cijene sada najbolje pokazuju zašto su cijene u Dubrovniku više od ostalih gradova, a na što smo stalno upozoravali. Razlog tome su veliki ulazni troškovi, najmovi, smještaj radnika, ogromne najamnine. Navest ću vam samo primjer, mi u Dubrovniku od dobavljača plaćamo bocu piva od 6 do 7 kuna, a oni na kontinentnu 4 kune. Ima i ugostitelja koji rade i idu u svjesni trošak, ali to čine kako bi zadržali ljudi i proizvodni mehanizam – pojašnjava Vlašić trend koji je jasan i laicima. Kad je manja potražnja, onaj tko nudi niže cijene, više će profitirati.
Što na iznenađujuće prihvatljive dubrovačke cijene ‘to go’ u pojedinim ugostiteljskim objektima kaže predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić?
– Skroz logično, treba se prilagoditi tržišnim uvjetima. Kad je pad potražnje, cijenu treba korigirati naniže ako nešto želite prodati. S druge strane, uvjeti koji određuju cijenu jesu i cijena prostora koji oni zakupljuju i radnika koje plaćaju. U dobrim vremenima sve su cijene rasle, tako da je finalni proizvod bio veći nego danas. Iz razgovora s našim članovima vidim da su im izašli u susret najmodavci pa su smanjili cijene najma prostora, isto tako su i radnici, svjesni krize, pristali na snižavanje plaća, mnogi od njih rade i za onih 4 tisuće kuna potpore države. Sve je to utjecalo na korekciju krajnje cijene – kaže Trojić.
Dotakla se i epidemioloških mjera i mogućnosti njihovog popuštanja o čemu se naveliko raspravlja u javnosti.
– Situacija je čudna, nezgodna. S jedne strane zemlja smo u EU koja možda ima najliberalnije mjere ako pratimo što se događa u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj….tamo ima i policijskog sata i totalnih lockdowna. Međutim, uvažavajući sniženje broja zaraženih kod nas i to da gospodarstvo više nema daha, da poduzetnici ne mogu dalje… kada sve to zbrojimo možda je došlo pravo vrijeme da se mjere olabave – kaže predsjednica HGK Dubrovnik ugostitelja pa nastavlja:
– Vlada će uvijek prvenstveno štititi zdravlje i živote građana pa će se, ako postoje ikakve šanse da mjere popuste 1. veljače oni će to i učiniti. I te mjere za likvidnost stalno se najavljuju, nikako da krenu u pravom smislu riječi, da poduzetnici dobiju novce. Banke slijede pravila HNB-a, a ona opet Europske centralne banke, da se krediti ne izdaju tvrtkama s gubitkom u prethodnoj godini iznad visine temeljnog kapitala. U 2020. godini je ogroman broj takvih tvrtki. Kome će ići ti krediti namijenjeni za spas gospodarstva? Mi u 2020. godini sezonu nismo ni imali, u vrijeme podsezone je bila blokada putovanja i granica. Kad znamo da su proljeće 2020. naši gospodarstvenici dočekali potrošivši u investicije sve što su zaradili u 2019. godini, jednostavno se pitam kako nastaviti, dokad ovako? – zaključuje Nikolina Trojić.
Hoće li i kada doći do popuštanja mjera i otvaranja kafića još je neizvjesno. Do tada valja iskoristiti povoljne cijene ‘to go’ ponude. Naravno i kod opcija ‘za van’ treba dobro zaviriti u jelovnike jer (za)sad ste još u poziciji birati što je i gdje špagu povoljnije.
Dubrovački vjesnik
