Virovitičko-podravska i Varaždinska županija povukle su najviše po stanovniku iz EU fondova u 2022. godini u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija. U postocima, udio povučenih EU sredstava najviše su imale Osječko-baranjska, Varaždinska, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija. Najveći rast povučenog novca u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom i relativnom iznosu, imale su Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Krapinsko-zagorska županija, Splitsko-dalmatinska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija. Pokazala je to analiza portala zupan.hr napravljena iz podataka o izvršenju proračuna za 2022. godinu (konsolidirani izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima županija).
Prema posljednjim službenim podacima Europske komisije, zauzimamo 9. mjesto od 28 zemalja po povučenim EU sredstvima, a do kraja godine intenzitet isplate se i povećava. Uz 9,9 milijardi eura isplaćenih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira, ovjereno je 8,4 milijardi eura koje je Europska komisija dosad doznačila u Državni proračun RH. Zajedno sa sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ukupno u plusu 11,9 milijardi eura, što je razlika između uplaćenih nam sredstava i našeg participiranja u EU proračunu. Sredstva iz financijske perspektive 2014.-2020. godina mogu se trošiti još do kraja ove godine, a vrijednost joj je 11,3 milijarde eura.
Do kraja lipnja ove godine trošila su se i sredstva iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu od potresa i sva su potrošena. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti na raspolaganju nam je bespovratnih 5,5 milijardi eura, a treći smo u EU po visini dosad uplaćenih sredstava, koja dosežu više od 2,2 milijarde eura. Već su iz NPOO-a odobrena sredstva za domove za starije, gdje su županije partneri na projektima, a slijedi novac za gradnju ili dogradnju školu i sportskih dvorana, a u cilju uvođenja jednosmjenske nastave. Očekivani rezultat je da svi učenici osnovnih škola budu u jednoj smjeni, odnosno porast s početnih 40% na 70% (u 1. fazi) i 100% (u 2. fazi). Planirano ukupno ulaganje u osnovnoškolsko obrazovanje u narednom razdoblju iznosi 1,5 milijardi eura.
Tijekom 2025. godine morat će se završavati aktivnosti NPOO-a, a s druge strane morat će biti ugovoreni svi projekti nove financijske perspektive.
U okviru financijske omotnice za razdoblje 2021. -2027., dosad je objavljeno 15 poziva. Do kraja godine raspisat će se još 15 natječaja iz programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa, koji prate velika infrastrukturna ulaganja.
Putem nacionalnog strateškog plana poljoprivrede ove godine objavljeno tri natječaja, a još ih je osam u planu.
Od posljednjih poziva čija su sredstva mogla povući županije jesu primjerice za osiguranje asistenata u školama.
Nakon Programa za Slavoniju, Baranju i Srijem kroz koji je do kraja lipnja za 5 slavonskih županija ugovoreno 2,92 milijarde eura, po istom načelu je i potpisan krajem 2021. godine Razvojni sporazum Sjever za pet županija na sjeverozapadu zemlje i vrijedan je gotovo 2 milijarde eura.
Novo programsko razdoblje korištenja EU fondova donosi velik iskorak kad su u pitanju sredstva namijenjena hrvatskim otocima u 7 jadranskih županija putem Integriranog teritorijalnog programa vrijednosti 150 milijuna eura. Područja koja će se financirati uključuju revitalizaciju javno-društvene infrastrukture te objekata kulturne baštine i kulturno-turističkih lokacija, razvoj zelene i plave infrastrukture uz jačanje kapaciteta i spremnosti civilne zaštite i vatrogastva, energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturnim ulaganjima te izgradnju ili obnovu poslovne infrastrukture ili poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija.
A evo kakva je situacija s povučenim sredstvima u 2022. godini po županijama. Kako su proračuni pisani u lani još uvijek službenoj valuti kuni i naš je izračuna u kunama. Ukupno su županije lani povukle 1,6 milijardi kuna, a izuzme li se Grad Zagreb, povučeno je 1,1 milijarda kuna.
Virovitičko-podravska županija povukla je najviše po stanovniku iz EU fondova u 2022. godini, 797, 83 kune, nešto manje povukla je Varaždinska županija 685,35 kuna, Dubrovačko-neretvanska županija 643,64 kune, Šibensko-kninska 626,67 kuna i Osječko-baranjska županija 518,58 kuna. U postocima, udio povučenih EU sredstava najviše je imala Osječko-baranjska županija, 8,14 posto, Varaždinska 6,65 posto, Splitsko-dalmatinska županija 4,89 posto, Dubrovačko-neretvanska 4,53 posto i Šibensko-kninska županija 3,68 posto.
U odnosu na 2021. godinu, najveći trend rasta povučenog novca iz EU fondova, u apsolutnom iznosu, imala je Osječko-baranjska županija, 60,2 milijuna kuna, Šibensko-kninska županija 34,9 milijuna, Krapinsko-zagorska županija 22 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija 17,5 milijuna kuna i Koprivničko-križevačka županija 17 milijuna kuna. U relativnom iznosu, najveći rast povučenog novca imala je Šibensko-kninska županija, 136,78 posto, slijedi Osječko-baranjska županija s rastom od 81,77 posto, Krapinsko-zagorska županija sa 68,03 posto, Koprivničko-križevačka sa 66,19 posto i Karlovačka s rastom od 39,26 posto.
Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija godinama je u samom vrhu Republike Hrvatske po povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.
Posebno se ulaže u projekte lučke infrastrukture. Europskim sredstvima financiran je Pomorsko-putnički terminal u Veloj Luci, rekonstrukcija i nadogradnja rive u Donjem Čelu na Kalamoti, obnova lukobrana Puntin u Korčuli, nadogradnja i obnova luke Ubli na Lastovu, kao i najveći infrastrukturni projekt na otoku Korčuli-nova luka Polačište čija je izgradnja u tijeku. Pred nama su i dva velika projekta-luka Perna u Orebiću i luka Prigradica u Općini Blato za koje vjerujemo da će također biti finacirane sredstvima europskih fondova. Moramo svakako istaknuti i ulaganja u zdravstvo. Europskim sredstvima sufinancirana je Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću, kao i objedinjeni hitni bolnički prijem u Općoj bolnici Dubrovnik. U tijeku je realizacija Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, projekta kojim Dubrovačko-neretvanska županija radi na daljnjem razvoju naših najvažnijih gospodarskih grana i koji obuhvaća akademise Čingrija i Garište, kao i Turističku i ugostiteljsku školu Dubrovnik te ulaganja u sve strukovne škole u županiji kojima su one opremljene vrijednom opremom za kvalitetnije izvođenje nastave. Također, sredstvima Kohezijskog fonda sufinancira se i Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje koji je iznimno bitan za zaštitu okoliša i rješenje problema svih odlagališta otpada koja će, realizacijom ovog projekta, biti zatvorena. Opremili smo i operativne snage civilne zaštite na našem području, nabavili vatrogasne brodove, izgradili Centar za obuku u Kuli Norinskoj, opremili i izgradili muzeje, te time zaštitili našu kulturnu i prirodnu baštinu.
Tekst i tablica: Dubrovačko-neretvanska županija
Ilustracija: Freepik
