Regija

Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu proslavilo 10. rođendan

Dana 13. veljače 2016. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu u svojim je prostorijama na Jarunu obilježilo 10. obljetnicu svojega osnutka.
Predsjednik Društva Luka Vlahović u emotivnome se govoru podsjetio pokušaja osnivanja zavičajnih udruga još od razdoblja hrvatskoga proljeća i radnja koje su prethodile osnutku zagrebačke neretvanske zavičajne udruge. Osvrnuo se zatim na „dane ponosa i slave“ tijekom kojih se zapušteni prostor u Prosenikovoj 11 preuredio u višenamjensku dvoranu prikladnu za održavanje različitih događanja te ideje o Gradu Neretvi kojoj su zagrebački Neretvani predani i oko koje su okupljeni. Slijedio je pozdravni govor predsjednice Društva Karlovčana i prijatelja Karlovca u Zagrebu Hele Markulin Remenar kojoj je darovan komplet od sedam brojeva Hrvatskoga neretvanskog zbornika.


Dopredsjednik Društva Vedran Damić iznio je zatim retrospektivu djelovanja napomenuvši kako u Zagrebu trenutačno živi oko 2500 Neretvana. Prisjetio se devet dosad organiziranih Noći Neretvana, četiriju održanih Neretvanskih siesta, brojnih predstavljanja knjiga, kušanja vina i neretvanskih delicija, predavanja, izložaba, koncerata, humanitarnih akcija (poglavito pomoći Neretvanima pogođenih poplavama) i izrade mrežnih stranica Društva (u rujnu 2012.), na kojima su dostupni svi dosad objavljeni brojevi Hrvatskoga neretvanskog zbornika. Dotaknuo se i potpore članova Društva pri osnivanju visokih znanstvenih (Podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću) i kulturnih ustanova (Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Stonu) te suradnje s drugim društvima kojima je cilj promidžba neretvanskoga kraja (poput Udruge studenata doline Neretve, Udruge „Dani Neretve“, Boćarskoga kluba „Neretva“, Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu itd.). Ujedno je izrazio želju da se neraskidiva veza između zavičaja i metropole dodatno osnaži te pozvao na zajedništvo u trenutku kad bi se, zbog spleta okolnosti, mogle donijeti mnoge odluke na dobrobit zavičaja i domovine.
Književnik Stjepan Šešelj, glavni urednik pet prvih brojeva Hrvatskoga neretvanskog zbornika, zbornika s Neretvanskoga književnog, znanstvenog i kulturnog susreta te tjednika Hrvatsko slovo, spomenuo se Vladimira Pavlovića s kojim je 1993. objavio je prvi zbornik u čijemu je naslovu bio sadržan pridjev neretvanski. Ukratko je iznio sadržaj deset dosad izdanih zbornika s Neretvanskih književnih, znanstvenih i kulturnih susreta (održanih u južnohrvatskim gradovima Čapljini, Metkoviću, Neumu, Opuzenu i Pločama) posvećenih fra Andriji Kačiću Miošiću, don Mihovilu Pavlinoviću, fra Luki Vladmiroviću, Ivi Lendiću, Stojanu Vučićeviću, Nikoli Buconjiću, fra Stanku Petrovu, fra Lucijanu Kordiću, Petru Tutavcu Biliću i Vladimiru Pavloviću u kojima je na ukupno 2837 stranica svoje radove objavilo 87 hrvatskih književnika, znanstvenika i publicista. Ujedno je najavio zbornik posvećen fra Jeronimu Šetki koji će biti objavljen u rujnu ove godine (i koji će biti jubilarni 20. zbornik koji sadržava pridjev neretvanski) te održavanje susreta posvećenoga književniku Ivanu Slamnigu. Istaknuo je i ulogu Galerije „Stećak“ u Kleku te Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti u Podgradini u kojima je izlagalo 80 hrvatskih umjetnika među kojima su mnoga ugledna imena poput Kuzme Kovačića, Kažimira Hraste, Josipa Botterija Dinija, Krune Bošnjaka, Ede Murtića, Vatroslava Kuliša i mnogih drugih.
Trenutačni urednik Hrvatskoga neretvanskog zbornika Domagoj Vidović iznio je statističke podatke u nastojanju da iskaže koliko je Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu pridonijelo prepoznatljivosti zavičaja u Zagrebu. Naveo je kako je među 157 autora koji su ispisali 2478 stranice prvih sedam zbornika bilo i akademika (poput Dubravka Jelčića), sadašnjih i negdašnjih dekana (Zoran Curić, Zdravko Kapović, pok. Pero Marijanović i Davor Romić), ravnatelja znanstvenih i muzejskih ustanova (Željko Raguž i Marinko Tomasović), branitelja (Julio Dominiković, Žarko Dugandžić, Branko Markota i Dane Rendulić), političara (poput Nikole Dobroslavića, Nikole Grmoje, Krešimira Vejića i Marije Vučković, trenutačnih ministara Davora Romića i Ante Šprlje te kandidata za ministra Filipa Dragovića), diplomata (Ante Barbir), uglednih povjesničara (poput Zdravka Dizdara i Mile Vidovića te neretvanskoga kroničara Ivana Jurića), arheologa i povjesničara umjetnosti (Marinko Tomasović i Ivan Volarević), iseljenika (poput kroatista sa Sveučilišta Waterloo u Kanadi Vinka Grubišića), stručnjaka za marikulturu (Branko i Luka Glamuzina), agronoma i stručnjaka za prehranu (Bernard Kozina, Jelena Đugum, Mate Kaleb i Niko Kapović), slikara, ilustratora, fotografa i kipara (Jasna Dragun, Danijel Žabčić; Tonči Zonjić; Davorka Kitonić; Kažimir Hraste i Kuzma Kovačić), povjesničara umjetnosti (Miroslav Klemm), arhitekata (Nikola Popić), pravnih stručnjaka (poput Srećka Ilića, Hrvoja Kačića i Zorislava Kaleba), djelatnika u zdravstvu (Mladen Bušić i Marin Vodanović), etnografa i proučavatelja hrvatske usmene baštine (poput Vande Babić, Radojke Bagur, Marka Dragića i Denisa Vekića), književnika (poput Veljka Barbierija, Hrvoja Barbira, Enerike Bijač, Ljube Krmeka, Ivanke Paul, Stjepana Šešelja i Anđelke Vlahović), publicista (Mladen Jakić, Neven Jerković, Mate Kovačević i Stanislav Vukorep), jezikoslovaca (poput Radoslava Dodiga, Joze Marevića i Milice Mihaljević), glazbenika i skupljača hrvatske glazbene baštine (Joško Ćaleta), kazalištaraca (Ivo Knezović i Niko Pavlović), športskih djelatnika (Ante Pavlović)… Istaknuo je i kako su se u zborniku osobito izvještili pikanteristipoput Dragana Jurkovića Bokina, Vinka Medaka, Ivice Puljana, Marija Talajića i Darka Utovca te kako su u njemu popraćene vrućeteme poput rasprave o izgradnji TE Ploče (Ana Musa) i Pelješkoga mosta (Mirna Batistić, Neven Jasprica i Vinicije B. Lupis), raspravljalo se o Gornjim horizontima (Ivica Puljan, Mario Šiljeg i Marija Vučković), pratilo uspjehe lađara, športaša i vinara (Milojko Glasović, Mladen Jakić i Dragan Jurković Bokin). Izneseni su podatci o najplodnijim autorima (najviše je članaka – čak 21 – objavio Dragan Jurković Bokin, za njim slijede Domagoj Vidović s 19 objavljenih članaka, Stjepan Šešelj s 18, Ivan Jurić s 14, Mario Talajić s 12, Ljubo Krmek s 8, Julio Dominiković i Luka Vlahović s po 7, Radoslav Dodig, Srećko Ilić i Zdravko Kapović s po 5, Vinko Medak, Ivica Puljan i Matija Maša Vekić s po 5 itd.).
Glazbenim su točkama program upotpunili Karmen Štrbić, Teo Nikolac te Antonio i Matej Volarević, inače uz Niku Pavlovića, Roka Veraju i Mihaela Kozinu najstalniji sudionici Neretvanske sieste. Među prijateljima Neretve koji su pohodili proslavu desete obljetnice Društva brojnošću su se izdvojili članovi Zajednice Hrvata istočne Hercegovine s kojima Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu veoma uspješno surađuje. Među njima je bio i bivši dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nedjeljko Perić, nekoć metkovski gimnazijalac. Zagrebačke je Neretvane i njihove goste osobito razveselio dolazak ministra pravosuđa Ante Šprlje, koji se i dosad iskazao suradnjom s Društvom u manifestacijama koje su se priređivale s Udrugom lađara Neretve, pomoći u organiziranju Neretvanskoga književnog, znanstvenog i kulturnog susreta i pisanjem članka za Hrvatski neretvanski zbornik. Programom je manirom rutinera ravnao maestro Roko Veraja, a na prigodnome se domjenku nakon službenoga dijela programa po običaju cijenila brzina.
Za kraj napominjemo kako se nekoć brojkom deset označivalo mnogo čega, a proslava je desetoga rođendana Društva bila ujedno i prigodom da se članstvu i javnosti predstave postignuća Društva kojih, kad ih nabrojite i kad ste u prigodi vidjeti posloženih 17 zbornika pred sobom, nije malo. Ne čekajte stoga neku drugu okruglu obljetnicu kako biste nam se pridružili u radu za boljitak Neretve i Neretvana jer ako čak i najugledniji Neretvani, gustom rasporedu unatoč, prispiju ne samo uveličati proslavu, nego i napisati članak, ne možete reći da i sami niste pozvani da nam se pridružite i u radu i u slavlju.

Tekst: Domagoj Vidović via metkovic.hr
Foto: www.metkovic.hr

Možda ti se sviđa

Crna kronika Regija

Uzeli su 44 milijuna kuna kredita, firme poslali u stečaj, novac nisu vratili

“Slobodna” mjesecima traži odgovore na pitanje o tome na koji je način, po kojim uvjetima i komu od 2002. do
Kino Metković
Kultura Regija

Metkoviću 300 tisuća kuna za kino

Ministarstvo kulture RH odobrilo je Gradu Metkoviću, tj. Gradskom kulturnom središtu Metković 300 tisuća kuna za nabavu digitalne kinoopreme za