Luka Ploče Regija

BH ministar: Cilj je gotovu autocestu kroz FBiH imati do 2028.

Izgradnja poddionice autoceste Počitelj – Zvirovići od izuzetne je važnosti za cijelu Hercegovinu, a budući da se ista veže na dionicu Zvirovići – Međugorje – Bijača, bit će kompletirana funkcionalna autocesta u ukupnoj dužini od 20,1 kilometar, naglasio je u intervjuu za Večernji list Denis Lasić, BH federalni ministar prometa i veza. U kontekstu prometne infrastrukture, cilj je do 2028. imati završen koridor Vc u potpunosti.

Možete li se osvrnuti na trenutačno aktivna gradilišta na jugu Hercegovine u kontekstu poddionice Počitelj – Zvirovići, kao i poddionice Buna – Počitelj, a na kojoj je nedavno izvršeno probno postavljanje asfalta?

Smatram da je projekt izgradnje poddionice autoceste Počitelj – Zvirovići od izuzetne važnosti za cijelu Hercegovinu. Dužina ove poddionice iznosi 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. Sam LOT 1 podijeljen je na dvije sekcije, prva je od početka trase do početka mosta Počitelj, a druga sekcija je od kraja mosta Počitelj do kraja poddionice. LOT 2 je sam most Počitelj, koji je jedan od najkompleksnijih projekata na koridoru Vc.


Dinamika radova na LOT-u 1 teče kontinuirano, gdje se iskop vrši metodom miniranja i do sada je izvedenost zemljanih radova 62%. Prilikom temeljenja nasipa pojavilo se pet kaverni i tri vrtače, što je zahtijevalo dodatne istražne radove, međutim, pojave su uspješno sanirane i nastavilo se dalje s projektom. Izvedenost radova na nasipu je 60%, a trenutačno se izvode radovi na više lokacija na glavnoj trasi, petlji Počitelj, naplatnoj postaji Počitelj, regionalnoj cesti R425a, gdje se radovi izvode na razini zemljanih iskopa i nasipa. Prije nekoliko dana u tunelu Počitelj probijena je desna tunelska cijev, a u idućih mjesec dana očekujemo probijanje i druge, lijeve, tunelske cijevi.

Posebno želim naglasiti da izgradnjom ove dionice, koja se povezuje na ranije izgrađenu dionicu autoceste Zvirovići – Međugorje – Bijača, odnosno granicom s RH, bit će kompletirana funkcionalna autocesta u ukupnoj dužini od 20,1 kilometar koja će omogućiti neometan i siguran protok putnika i roba. Na poddionici Buna – Počitelj, čija je dužina 7 kilometara, trenutačno se izvode radovi na kolničkoj konstrukciji odnosno izrada sloja cementne stabilizacije, izrada rubnjaka i rigola, izvođenje prvog sloja asfalta, a paralelno se završavaju i radovi na odvodnji i vodozaštiti, lokalnim cestama, ogradama te na odmorištu Rotimski potok. Planirano je da se krajem ove godine okončaju radovi na ovoj poddionici.

Koji su ključni izazovi kada je riječ o gradnji mosta Počitelj? Kad se očekuje dovršetak tog projekta?

Kako sam već i naveo, most Počitelj jedan je od najkompleksnijih projekata na koridoru Vc jer se radi o najdužem mostu, od 980 metara, koji je visine oko 100 metara te koji spaja dvije obale rijeke Neretve. U ovom trenutku izvode se radovi na temeljnim konstrukcijama i, prema ugovoru, dan je rok za završetak radova do početaka 2022., odnosno u ožujku 2022.

Možete li se osvrnuti na poddinicu Mostar jug – Buna te koje su aktivnosti planirane u idućem razdoblju?

Dionica Mostar jug – Buna podijeljena je na dvije poddionice. Mostar jug – tunel Kvanj i tunel Kvanj – Buna. U posljednjih nekoliko godina izgradnja koridora Vc južno od Mostara protekla je u znaku sporenja. Ali na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, Vlada FBiH je u srpnju ove godine, elaboratom izvlaštenja za potrebe izgradnje autoceste na trasi koridora Vc, područje poddionice Mostar jug – tunel Kvanj proglasila javnim interesom, kojim je dala suglasnost JP Autoceste FBiH za ulazak na posjed i početak radova na izgradnji autoceste.

Trenutačno je na ovoj poddionici u tijeku postupak eksproprijacije i dosad je završeno više od 80% predmeta, što predstavlja 65% površine poddionice. Za ovu poddionicu završena je izrada idejnog projekta, a u tijeku je priprema dokumentacije za pribavljanje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti.

Također, u tijeku je priprema natječajne dokumentacije, koja je u završnoj fazi, i samo raspisivanje natječaja očekuje se do kraja godine. Na poddionici tunel Kvanj – Buna u tijeku je postupak izbora najpovoljnijeg izvođača radova i do kraja godine imat ćemo potpisan ugovor i aktivno gradilište dužine 5,5 kilometara.

Tehnički najzahtjevniji dio posla očekuje se sjeverno od Mostara. U kojoj su fazi aktivnosti u pripremi projekta probijanja tunela Prenj te koliko je važno da u paketu s tim dijelom bude i poddionica Mostar jug – Mostar sjever?

Tehnički najveći i najzahtjevniji projekt na koridoru Vc jest tunel Prenj, koji je deveti najduži tunel u Europi. Tunel prati i izgradnja poddionice Mostar sjever – Mostar jug. Prioritet Ministarstva, zajedno s Upravom JP Autocesta FBiH i općenito Vlade FBiH, jest izgradnja tunela Prenj te poddionica Mostar sjever – Mostar jug, kao dva najzahtjevnija infrastrukturna projekta, koja su najskuplja, i koja će se najdulje vremenski izvoditi što se tiče radova.

Uzmite samo činjenicu da će prometno povezivanje Hercegovine s Bosnom, odnosno put od Mostara do Sarajeva, trajati manje od sat vremena. Planirano je da izgradnja tunela Prenj počne iduće godine i da traje šest godina. U lipnju ove godine u organizaciji JP Autoceste FBiH d.o.o. održan je Road Show na kojemu su svim zainteresiranim konzultantima prezentirani projekti za tunel Prenj.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza, u kolovozu ove godine donijela odluku kojom je izgradnja dionice autoceste tunel Prenj na koridoru Vc proglašena javnim interesom za FBiH, što znači da se može početi s procesom eksproprijacije. Nabava radova za izgradnju ovog tunela vršit će se po principu žutog FIDIC-a.

Do sada je za potrebe raspisivanja natječaja za izgradnju tunela pripremljen idejni projekt trase, čvorova i objekata, zatim geotehničke studije i studije utjecaja na okoliš, a urađena je i prometna studija te su ažurirane studije izvedivosti novoprojektirane dionice.

Kako napreduju radovi na probijanju novog tunela Ivan?

Ugovor o izgradnji autoceste na koridoru Vc, dionica Tarčin – Konjic, gdje spada i tunel Ivan, dužine 1760 metara s dvjema cijevima profila autoceste, potpisan je u listopadu 2019. Danas su tu deseci strojeva koji rade u punom pogonu, odavno su u utrobi zemlje gdje se iskopavaju obje tunelske cijevi. Radovi se ne zaustavljaju čak ni zbog epidemiološke situacije izazvane pandemijom koronavirusa.

Do sada je iskopano nekih 550 metara u lijevoj tunelskoj cijevi, gdje je izvršen iskop i primarna podgrada, a u desnoj tunelskoj cijevi izvršeno je oko 500 metara iskopa. Tunel se sastoji od šest poprečnih veza, a od toga je pet poprečnih pješačkih veza i jedna poprečna veza za vozila. Radovi se ovdje izvode po novoj austrijskoj metodi i sama geologija na ovom projektu je vrlo zahtjevna i mijenja se svakim korakom iskopa.

Planirano je da do sredine iduće godine bude završeno probijanje tunela, potom se očekuje puštanje u promet i spajanje s magistralnom cestom M-17, koja označava kraj ove dionice, tako da sredinom 2022. dobivamo novih 7 kilometara autoceste na koridoru Vc.

Primjetno je intenziviranje radova na izgradnji mostarske obilaznice. Koliko će u tehničkom smislu biti izazovno svladati prijevoj Kobilovaču? Može li se govoriti o rokovima do kojih bi cjelokupan projekt obilaznice bio okončan?

Na izgradnji južne obilaznice Mostara u tijeku su pripremni radovi na uređenju gradilišta za izgradnju vijadukta Marjanovića draga dužine 200 metara i za pristupne ceste koje će biti dužine oko 1,1 km. Trenutačno se uređuje pristup gradilištu i očekujem u idućih deset dana i službeni početak izgradnje ove dionice, koja se nastavlja na već izgrađeno kružno raskrižje Varda. Rok za izgradnju vijadukta i pristupnih cesta je 18 mjeseci od dana uvođenja u posao, izvođači su domaća građevinska poduzeća, a implementator projekta je JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo.

Na ovu dionicu nastavlja se dionica tunel Novi. Za ovu dionicu svakodnevno s Upravom Cesta FBiH radimo na konkretiziranju osiguravanja kreditnih sredstava kod stranih banaka (u ovom slučaju kod EBRD-a). Po okončanju pregovora uslijedit će provođenje natječaja, a nakon toga i početak radova u 2021. Nadam se da će završetak radova biti u iduće dvije godine.

Kakvo je stanje kada je riječ o dionicama autoceste na širem prostoru Zenice? U kojoj će mjeri ovaj dio trase koridora uvjetovati i gospodarski razvoj općina kao što su Žepče i Usora?

Na prostoru zeničke regije trenutačno se provode završne aktivnosti na Zeničkoj obilaznici, a plan je da se u idućih mjesec dana u promet pusti novih 11 kilometara autoceste na koridoru Vc. Osim aktivnosti na izgradnji Zeničke obilaznice, u ovoj se regiji gradi još devet kilometara autoceste na poddionicama Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca (tunel Zenica). Na dionicama Nemila – Vranduk i Poprikuše – Nemila u tijeku su natječajne procedure za izbor izvođača radova i do kraja godine imat ćemo potpisan ugovor i aktivno gradilište na dionici Poprikuše – Nemila dužine 8 km.

Na dionicama Putnikovo brdo – Medakovo i Medakovo – Poprikuše u tijeku su izrade projektne dokumentacije glavnih projekata, a financiranje ove dionice u visini od 181 milijun eura bit će osigurano iz sredstava Europske investicijske banke, točnije 50% ukupne vrijednosti projekta, WBIF sredstava i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH. Financiranje izgradnje kompletne dionice Putnikovo brdo – Medakovo vršit će se iz kredita EBRD-a u visini od 60 milijuna eura. Ovaj kredit dio je šireg ugovora o zajmu za Doboj Bypass u iznosu od 210 milijuna (RS i FBiH).

Može li se dati neki okvirni rok do kojeg bi BiH bila spojena modernom autocestom od Svilaja do Bijače?

Cilj je do 2022. zatvoriti financijsku konstrukciju i završiti projektiranje za cijeli koridor Vc kroz FBiH kako bismo do 2028. imali završen koridor Vc u potpunosti.

Sa sigurnošću mogu reći da je Federalno ministarstvo prometa i veza na čelu sa mnom osiguralo sredstva za gradnju autoceste na koridoru Vc. Unatoč gospodarskoj krizi prethodnih mjeseci prouzročenoj pandemijom koronavirusa, činjenica je da se gradnja autocesta svakodnevno nastavlja punim intenzitetom i da su aktivna sva gradilišta u FBiH.

Donošenjem prometne strategije FBiH stvoreni su preduvjeti za izradu srednjoročnog programa održavanja, zaštite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove za autoceste, brze ceste i magistralne ceste za razdoblje 2020. – 2023., koji je izrađen u suradnji Federalnog ministarstva prometa i veza s poduzećima Autoceste i Ceste FBiH. Srednjoročnim programom planirano je do kraja 2020. puštanje u promet novih 20 kilometara autoceste, i to dionica Svilaj – Odžak: 10 kilometara autoceste, koja je završena još 2017., i 10 kilometara poddionice Zenica sjever – Donja Gračanica, zatim Donja Gračanica – Klopče i Klopče – Drivuša. Planirano je i do kraja 2022. puštanje u promet još 34 kilometra autoceste.

Mi smo na Vladi FBiH početkom listopada ove godine usvojili i Parlamentu FBiH na razmatranje i davanje suglasnosti uputili srednjoročni program jer procedura je takva da Vlada FBiH zaključkom usvaja srednjoročni program, a Parlamentu FBiH dostavlja tekst prijedloga odluke o davanju suglasnosti, za koji se iskreno nadam da će uvaženi zastupnici podržati, jer razvoj i izgradnja koridora Vc zasigurno je od velikog značaja za gospodarstvo u BiH.

Kakve su perspektive daljnjeg razvoja željezničkog prometa u Federaciji?

Glavna perspektiva za razvoj željezničkog prometa je u razvoju intermodalnog prometa, što znači integriranje najmanje dva vida prometa, odnosno u ovom slučaju vodnog i željezničkog prometa, prvenstveno u kontejnerskom prometu iz Luke Ploče prema krajnjem korisniku.

Željeznice FBiH prevoze oko 15% od ukupnog broja kontejnera koji uđu u Luku Ploče te bi za razvoj ove vrste prijevoza potrebno bilo izgraditi kontejnerske terminale u FBiH, što je jedan od ciljeva prometne strategije FBiH.

Također, razvoju željezničkog prometa pridonio bi i transport nafte i naftnih prerađevina željeznicom, a transport bi se obavljao željeznicom od Luke Ploče do naftnih terminala, koji su također u vlasništvu FBiH, a nalaze se u Mostaru, Blažuju, Živinicama i Bihaću. Samim prebacivanjem transporta nafte i naftnih prerađevina s cestovnog na željeznički promet doprinosi se povećanju sigurnosti u cestovnom prometu, kao i smanjenje troškova održavanja cestovne infrastrukture zbog manje uporabe cesta.

Smatram da će se u budućnosti ovaj vid prijevoza sve više povećavati iz razloga utvrđene politike Europske unije, gdje će se teretni promet na veće udaljenosti gotovo u cijelosti prebaciti na brodski i željeznički prijevoz, koji su energetski učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji od drugih vidova prometa.

Vrisak.info