Šefovi hrvatske i crnogorske diplomacije Gordan Grlić Radman i Ranko Krivokapić otkrili su na Visu spomen-ploču crnogorskom admiralu Vladimiru Baroviću, koji se oglušio na naredbu bivše JNA da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj.
Nakon što je odbio naredbu, Barović je 29. rujna 1991. izvršio samoubojstvo.
“Bio je duboko svjestan da vojska u kojoj je bio zapovjednik neće biti ona kojoj može časno služiti jer su joj namjere bile nečasne, okupatorske i zločinačke. Tog rujna ispalio je samo jedan metak i to je bio za njega nažalost jedini mogući izlaz iz paklenog plana agresije JNA na Hrvatsku”, rekao je Grlić Radman.
Dodao je da je spomenik zahvala i sjećanje na činjenicu “da je i u najtežem vrtlogu rata jedan čovjek svoju čast stavio ispred zapovjedi i radije oduzeo sebi život nego uništio dalmatinske gradove i hrvatski narod”, dodao je.
Hrvatska dala potporu Crnoj Gori
Na svečanosti su bili i ministri obrane Crne Gore i Hrvatske Raško Konjević i Mario Banožić, koji je rekao da je Barovićev čin “velik korak u odnosima naših zemalja, kao i u odnosima mornarica Hrvatske i Crne Gore koje se kroz suradnju u području obrazovanja uče i jačaju ne s ciljem ratovanja, nego s ciljem odvraćanja”.
“To je svojim činom napravio i admiral Barović, čijom je zaslugom na prostorima Visa došlo do odvraćanja ružnih scena koje su ljudi u drugim dijelovima Hrvatske doživjeli za vrijeme Domovinskog rata,” dodao je Banožić, prenosi Index.hr.
Barović je svjesno životom platio odluku da ne sudjeluje u agresiji JNA protiv Hrvatske, ostavljajući oproštajnu poruku da bi to bilo “protiv časti Crnogorca”.
U pismu je kazao: “Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio” Kao razlog samoubojstva naveo je i “svoju nemoć u sprječavanju djelovanja JRM protiv Hrvatske, ali i zbog potpunog neslaganja s vrhovnom komandom JNA”. “Jedini ispaljeni metak u ovom ratu na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kada mu je to naređeno”, zapisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković.
Dok je bio zapovjednik u Puli kao sudionik u pregovorima oko odlaska JNA iz tog grada, ostao je upamćen po izjavi: “Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik”.
