Politika i gospodarstvo

Zbog manjeg poreza na plaće gradovima i općinama dvije milijarde kuna manje

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali, piše portal novac.hr.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna. Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan. To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice. Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.


Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica. Kada su prilikom proteklih krugova poreznih izmjena lokalne jedinice ostajale bez dijela prihoda, ministar financija Zdravko Marić uglavnom je nalazio način da ih kompanzira iz središnjeg proračuna ili da im prepusti druge prihode, primjerice od poreza na kamate. Ako bi se sličan scenarij dogodio i ovaj put, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da to ne bi bilo dobro iz jednostavnog razloga jer bi značilo povećavanje ovisnosti lokalnih jedinica o centralnoj vlasti, iako Hrvatska već sada ima visoku razinu centraliziranosti.

– Možda je sada prilika da se preispitaju fiskalni kapaciteti i smanji broj lokalnih jedinica. To se, naravno, ne mora raditi dekretom središnje vlasti, već Vlada može postaviti kriterije kojima će motivirati općine na spajanje – kaže Nestić, ističući da ti kriteriji, osim najmanjeg broja stanovnika, moraju biti vezani uz sposobnost obavljanja funkcija i usluga. Osim toga, time se nameće i nužnost da se lokalnim jedincima osigura veća samostalnost i fleksibilnost u prikupljanju vlastitih prihoda. Stoga Nestić smatra da bi se trebalo ponovno otvoriti i pitanje uvođenja poreza na nekretnine kao izvornog prihoda lokalnih jedinica. Iako je ta priča aktualna već sedam godina, pokazalo se da je problem bio spremnost sustava za njegovo uvođenje, kao i veliki otpor dijela javnosti. Temu poreza na nekretnine ministar Marić proteklih je godina uglavnom izbjegavao, ističući da “svi dobro znamo kako je prošao prošli pokušaj”. Porez je trebao biti uveden 1. siječnja 2018. , u okviru porezne reforme, a kroz dva saborska čitanja prošao je i zakon o lokalnim porezima koji je predviđao ukidanje komunalne naknade, spomeničke rente i poreza na kuće za odmor, odnosno objedinjavanja triju nameta u jedan.

Novac.hr