U pripremi je i uskoro će u objavu natječaj za potpore kojim će se poduprijeti svi koji su zbog pandemije koronavirusa imali pad prihoda, najavila je danas, gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
“Investicije nose svoje, ali da bi postigli rast poljoprivredne proizvodnje moramo brže i bolje dodijeliti državno poljoprivredno zemlište te efikasnije i jače kontrolirati gospodarske programe i donekle, ne radikalno, promijeniti sustav izravnog plaćanja. Pitaju zašto niste prije. Ne može se, to je program od 7 godina i ne možemo uzrokovati pravnu nestabilnost. Na tome sada radimo. Poljoprivreda i prehrambena industrija mogu preobraziti Hrvatsku“, rekla je za HRT.
Novac, naglasila je, nikad nije bio dovoljan. Treba pratiti učinkovitost.
Produktivnost i konkurentnost i dalje su nam najveći problemi
“Budućnost svake zemlje koja dobro upravlja svojim resursima, a imamo i kvalitetne ljude, može biti svijetla. Mnogi spominju kolika je omotnica, ona je nikad bolja, u tekućim cijenama iznosi 5 milijardi eura za hrvatsku poljoprivredu, pri čemu će i dio preostalih sredstava od 22 milijarde, pomagati poljoprivredi i povezati je s prehrambenom industrijom”, navela je ministrica..
Međutim, kaže, valja na ispravan način iskoristiti svoje resurse: zemlju, šume i kako njima upravljati. Vidjeti je li ih na pravi način povezujemo s našim problemima: produktivnosti i konkurentnosti.
Ministarstvo će i dalje, dodala je, podupirati mlade poljoprivrednike kojih danas imamo 2.000 više, ali to još uvijek nije dovoljno. “Starosna struktura nije dobra“, naglasila je.
Podsjetila je i da je nedavno posjetila OPG Danijela Horvatića koji se bavi stočarstvom i ratarstvom, ali i proizvodnjom mlijeka te tovom junadi odnosno posjetila Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda i Saveza uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Kad država izgubi mljekarsku farmu gotovo je nikad ne vrati
“Govedarstvo je stradalo ove godine od epidemije. I inače je najosjetljiviji sektor. Često govorim, a toga sam postala svjesna u svom mandatu, prije nisam bila, kad država izgubi mljekarsku farmu gotovo je nikad ne vrati. To treba znati”, kazala je i dodala da je bila na sjajnoj farmi koja nije samo mljekarska i jasno nam pokazuje što je prava budućnost Hrvatske.
“Farme koje imaju domaću telad, june za tov, imaju svoje mlijeko. Dakle, bave se i mliječnim i mesnim govedarstvom, male su ili srednje veličine, a to je segment koji nismo dovoljno podupirali dohodovnom potporom i to mijenamo za razdoblje 2021.-2027.“, pojasnila je.
No, kaže, premda je problema dosta i trebat će im pomoći kako bi se otklonili, doživjelo je i prvo optimistično iskustvo. “Razgovarali smo ne samo o problemima i potporama već o tipologiji, selekciji, kako se dolazi do najboljih grla. Prezentirali su plan razvoja stočarskog centra, što je sjajna ideja koju će Ministarstvo poduprijeti. Upisali smo je u inicijative za Fond za oporavak iako je riječ o projektu Zagrebačke županije”, opisala je.
Bez udruživanja nema sigurnosti
Upitana za stanje u svom kraju, dolini Neretve, Vučković je naglasila potrebu udruživanja proizvođača.
“Moj kraj je monolitni. Ljudi su ondje naviknuti močvari otimati komad po komad tla pa ako prednjači jedna kultura, voćarska, a koja nam je najveća izvozna grana, onda je tu priča vrlo jasna. Mi se moramo udružiti jer bez udruživanja nema sigurnosti“, navela je i vezano uz mandarine dodala će prema projekcijama biti nešto manja količina, ali da je dulje vrijeme bila otkupna stabilna cijena.
“Vidjela sam jučer da je počela padati i bit će nezadovoljstva, ali učinit ćemo sve da pomognemo”, obećala je ministrica koja se osvrnula i na sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održanu u Našicama.
Preko tog Razvojnog programa ugovoreno je projekata u vrijednosti 6 milijardi i 200 milijuna kuna, a sama potpora je 5 milijardi i 100 milijuna kuna. Naglasila je kako se u ovom programskom razdoblju ugovorila gradnja 53 vrtića, više od 50 projekata nerazvrstanih cesta, 16 projekata malih sustava vodoopskrbe i odvodnje, razminiralo se 600 hektara zemljišta, 528 projekata mladih poljoprivrednika i ono najvažnije – veliki investicijski projekti u poljoprivredi, kao što su farme, navodnjavanja, podizanje novih trajnih nasada, a takvih je projekata više od 700.
Veće potpore malim i srednjim gospodarstvima
“Gradit ćemo pametna slavonska sela“, zaključila je podsjetivši i na stipendiranje studenata poljoprivrede te suradnju s poljoprivrednim školama.
Vezano uz potpore, ministrica je nedavno i u razgovoru za Novi list, otkrila planove. Kako je navela, krivulje uspješnih zemalja izgledaju drukčije. Kod njih najveći dio potpora ide gospodarstvima koja imaju od 20 do 50 tisuća, pa i do 250 tisuća eura ekonomske veličine.
“Cilj je da pravo na potpore ostvare mala i srednja poljoprivredna gospodarstva kojima nismo pridavali potrebnu pažnju i pružali adekvatnu podršku. To su poduzetnici koji su produktivni, jako su efikasni u korištenju mjera ruralnog razvoja i investicija i to je segment koji moramo jačati kad su u pitanju dohodovne potpore”, pojasnila je i dodala da investicije treba omogućiti svima koji imaju potencijal ostvariti uspješnu proizvodnju.
