Politika i gospodarstvo

Više od 500 poljoprivrednika moglo bi ostati bez zemljišta koje obrađuju od 1997.?

Bez državnih parcela koje obrađuju duže od 20 godina i na kojima su podigli plantaže mandarina, moglo bi ostati više od 500 poljoprivrednika s opuzenskog područja, piše danas Agroklub.

Razlog mogućeg ostanka bez zemlje i nasada je Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji prednost kod zakupa daje primarnim poljoprivrednicima koji kroz ovo, kao jedino im zanimanje uplaćuju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ili mlađima od četrdeset godina. A upravo njih, na ovom području zapravo – nema.

Naime, kako je pojasnio Željko Bjeliš, još 1997. godine krenuo je program “Zemlja braniteljima”. Ukupno 770 hektara zemlje u vlasništvu nekadašnjeg PIK-a Neretva, dijelila se onome tko je htio raditi. Većinom od 1,2 do 1,3 hektara po korisniku, nijednom više od dva ha. Tako su današnji posjednici mahom stariji od 40, neki više i nisu s nama, poljoprivreda im je dopunska djelatnost, a zakon ne dopušta prenošenje prava na djecu.


Prava na odštetu – nema

“Zašto država želi iz posjeda izbaciti hrvatskog branitelja ili nekoga drugoga koji je podignuo voćnjak, prije 20 i više godina, to mu je jedini izvor prihoda, ali i radna terapija, izlaz iz eventualno loše svakodnevnice?“, pita se ovaj agronom, ali i čelnik Udruge proizvođača agruma i povrća “Neretvanska mladež”.

U najmanju ruku, kaže, zakon je nelogičan jer ne uvažava dosadašnja ulaganja, a u slučaju da se nekoga izbaci s posjeda, prava na odštetu – nema.

“I moj otac je tad dobio zemlju i 1998. posadio mandarine. Srećom, još je živ, 72 su mu godine, ali zašto bi se on sad morao javljati na natječaj za zakup, kad svakako nema prednost, a ne bismo možda mogli sestra, brat ili ja?“, i na vlastitom primjeru objašnjava što je donio novi zakon i Pravilnik o natječaju za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

Mnogi su, navodi, dobivali zemljište sa zapuštenim vinogradima, breskvama, jabukama.

“Znate li koliki je to posao i ulaganja da se zapuštena vinova loza iskrči, izvuče armatura, žice?“, upozorava i pita zašto se takve osobe stavljaju u drugi red, a podignuli su voćnjake bez ijedne kune potpore države, regionalne ili lokalne samouprave.

Otkriva nam i da je prije dva tjedna Gradsko vijeće Opuzena poništilo natječaj za zakup državnog zemljišta. Službeno objašnjenje je da se poništava zbog situacije s COVID-om 19 i nemogućnosti prikupljanja potrebne dokumentacije, no većina vjeruje da je do toga došlo baš iz razloga što većina dosadašnjih zakupoprimaca ne bi prošla odnosno ostala bi bez posjeda.

Ono što neretvanski poljoprivrednici predlažu, a poslali su i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković je održavanje sastanka putem aplikacije zoom kako bi objasnili sve probleme ovog zakona i pokušali zajedno doći do rješenja.

Prema njima, definitivno treba pojednostavniti postupak natječaja, uvesti priznavanje dosadašnjeg posjeda i prednosti na natječaju korisnicima, bez obzira je li im to primarna djelatnost ili nije, omogućiti starijim osobama prenošenje prava na prvi nasljedni red prilikom natječaja za zakup, ako se isti bave poljoprivredom, te povezivanje i prenošenje prava između članova i nositelja OPG-a.

Ako Jure radi, zašto je Mate bolji?

Između ostalog, smatraju da treba novim zakonskim rješenjima omogućiti prodaju zemljišta, posebno na onim područjima gdje su korisnici u posjedu više od 20 godina, a na koncu uvesti kvalitetan kontrolni mehanizam njegova korištenja, što je, smatraju, moguće odmah Pravilnikom o načinu vođenja registra evidencije ugovora i naplate, koji je u postupku donošenja.

Zaključak je da trenutna zakonska rješenja nisu dobra, otvaraju puno pitanja i problema, narušavaju međuljudske odnose i potencijalno mogu dovesti do daleko težih posljedica te zakonodavac treba preventivno djelovati.

“Ovdje dolazimo i do logičnog pitanja: Ako Jure radi, izvršava sve svoje obaveze, privređuje zašto je državi Mate bolji?”, slikovito kaže Bjeliš dodajući da ima i zemljišta koja nisu unesena u ARKOD pa posjednik nema prava javljanja na natječaje iz Programa ruralnog razvoja, na izravna plaćanja, IAKS mjere.

Stvar je, naglašava, kompleksna, specifična u svakoj jedinici regionalne samouprave, ali puno je problema koji bi se dali riješiti, vjeruje, čak i nekom izmjenom “i, ili” ili dodavanjem zareza u navedenom Zakonu.

Izvor: Agroklub