Politika i gospodarstvo

U zadnjih sedam godina iz srednjih škola u Hrvatskoj ‘nestalo‘ više od 34 tisuće srednjoškolaca

Upisi u srednje škole koji su pred ovogodišnjim osmašima ponovno razotkrivaju poraznu demografsku sliku, ali i niz problema koji će, ulaskom u obrazovni sustav sve malobrojnijih generacija, tek eskalirati u predstojećim godinama, piše Slobodna Dalmacija.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, čini se, problemi su se samo počeli ubrzavati: od 2013./2014. školske godine do aktualne 2020./21., prema podacima baze Školski e-Rudnik (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja, iz hrvatskih je osnovnoškolskih i srednjoškolskih klupa “nestalo” ukupno čak 50.889 učenika, to jest imamo oko deset posto đaka manje.

Posebno je zabrinjavajuće stanje u srednjim školama u kojima se u tom razdoblju broj učenika smanjio čak za petinu – s 178.444 prije sedam godina na ovogodišnjih 144.137, dakle manje ih je ukupno 34.307. Nema niti jedne hrvatske županije u kojoj se broj srednjoškolaca u posljednjih sedam godina povećao. Pad je nešto blaži u osnovnim školama gdje se broj djece smanjio za pet posto – prije sedam godina u osnovnoškolskom sustavu bilo je 330.763 učenika, a danas ih je 314.181. Tri županije bilježe čak i porast broja osnovaca i to Grad Zagreb za oko deset posto, Istarska županija za oko sedam posto te Dubrovačko-neretvanska županija za četiri posto ili njih 376.


MANJE UČENIKA U RAZREDIMA

Nadalje, broj razrednih odjela u srednjim školama u sedam godina pao je za 185, sa 7700 na 7515. Još 2013./2014. školske godine prosječni je srednjoškolski razred brojio 23,17 učenika, danas manje od 20, točnije – 19,18 đaka.

Iako se broj srednjoškolaca rapidno smanjuje, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju, primjerice, da je 2013./2014. godine u ekvivalentu pune zaposlenosti (što bi, prema DZS-u, odgovaralo stvarnom broju fizičkih osoba) u srednjoškolskom sustavu bilo 17.456 nastavnika, a 2019./2020. njih 17.796, što znači da se njihov broj u tome razdoblju povećao za 340. I podaci DZS-a za ožujak 2021. godine pokazuju da je obrazovanje (od predškolskog do visokoškolskog) resor u kojemu je broj (ukupno) zaposlenih rastao i u protekloj korona-godini i to za oko dva posto (+2355): u ožujku lani u obrazovanju je bilo zaposleno 117.891 osoba, a u istom mjesecu ove godine brojka se popela na njih 120.246.

Daljnji pad upisanih učenika u srednje škole, posve sigurno, nastavit će se i u idućoj 2021./22. školskoj godini. Iako je za upis u prvi razred srednjih škola od jeseni predviđeno 46.823 slobodna mjesta, učenika osmih razreda koji bi trebali prijeći u srednjoškolske klupe svega je 38.303 ili gotovo 800 manje nego lani. Spomenimo i kako se u proteklih sedam godina samo u prvim razredima srednjih škola broj učenika smanjio za više od devet tisuća.

Niz je poraznih brojki o našoj učeničkoj populaciji čiji se uzrok može svesti na dva glavna uzroka: negativni demografski trendovi i iseljavanje. Ali, zašto ono najviše dolazi do izražaja u srednjoškolskom sustavu?

– Uzrok može biti iseljavanje čitavih obitelji. Kada djeca završavaju osnovnoškolsko obrazovanje i idu prema srednjoj školi obitelji su mobilnije. Naravno, to ne objašnjava čitavu pojavu. Podsjećam i kako smo 2009. godine digli broj živorođene djece na više od 44 tisuće, ali iza toga bilježimo konstantan pad. Sve to nam govori da gubimo buduće kapacitete, ne samo za srednjoškolsko nego i visokoškolsko obrazovanje – ističe akademik Anđelko Akrap, demograf i profesor na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, koji godinama poziva na snažnu intervenciju s državne strane i donošenje razvojne strategije koja će, uz ostalo, omogućiti ravnomjeran razvoj na cijelom hrvatskom prostoru.

ODLAZE ČITAVE OBITELJI

– Od šezdesetih godina naovamo sve politike gospodarskog razvoja imale su izrazito negativne učinke na razmještaj u prostoru, što je neizravno vodilo kreiranju društvenih i gospodarskih aktivnosti samo u pojedinim segmentima, to jest u velikim gradovima. Naći ćemo se pred problemom da će se pojedine srednje škole morati gasiti, zato nam je potrebna totalna reforma obrazovnih kapaciteta – poziva akademik Akrap.

– Osnovnoškolsko obrazovanje je obvezno, za razliku od srednjega i visokog školstva. Već sada vidimo da, osim u srednjim školama, pada i broj studenata u visokom obrazovanju, osim na onim studijima koji su traženi na tržištu rada. Određene procjene pokazuju vezu između pada interesa za obrazovanjem i nedostatka kvalitetnih radnih mjesta – navodi neke od razloga ekonomski analitičar Damir Novotny, dodajući kako, uz iseljavanje i demografiju, padu broja srednjoškolskih učenika pridonose i drugi čimbenici.

– Primjećujemo kako dio učenika nakon završetka osnovne škole radije prolazi neke oblike strukovnog cjeloživotnog obrazovanja, poput onih na pučkim otvorenim učilištima, dakle kraće obrazovne cikluse za keramičara, polagača podova, parketara. Tome je često razlog neusklađenost postojećeg sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada – ističe Novotny.

– Također, postoji ozbiljan politički problem kada je u pitanju obrazovna infrastruktura. Možemo reći da je otprilike jedna trećina školskih infrastrukturnih objekata danas višak, pogotovo kada govorimo o područnim školama i nekim srednjim školama. Imamo područnih škola u kojima je više učitelja nego učenika. Ali morate imati zaposlenih nastavnika, jer je politička prosudba da tako zadržavamo život u nekom području, a definitivno tako “podižemo” i zaposlenost – smatra Novotny.

MINISTARSTVO ZNANOSTI
Porastao broj zaposlenika

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, od veljače prošle do veljače ove godine samo u osnovnim i srednjim školama broj zaposlenika porastao je za 430, sa 70.092 lani, na ovogodišnjih 70.522. Kako objašnjavaju u Ministarstvu, to je zbog potrebe zapošljavanja nenastavnog osoblja tijekom korona-krize i epidemioloških mjera, a također rastao je i broj nastavnika informatike zbog uvođenja izborne nastave informatike od prvog razreda osnovne škole.

SINDIKALIST ŽELJKO STIPIĆ
Demografija i iseljavanje razlog su pada

Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod i gimnazijski profesor hrvatskog jezika, slaže se kako su demografija i iseljavanje ključni razlog pada broja učenika i u srednjim školama.
– Kada sam počeo raditi u obrazovanju prije 30-ak godina, u mojoj je školi bilo 650 učenika, danas ih je oko 450. Kolege iz Slavonije kažu kako danas u jednoj školskoj godini izgube i po čitavo jedno razredno odjeljenje zbog iseljavanja – kaže Stipić, dodajući kako brojke o povećanju broja prosvjetara, osobito u srednjim školama, ne treba gledati kao dramatične.
– Moramo znati da je puno kolega zaposleno na određeno vrijeme, puno je zamjena, recimo za one koji su na bolovanju, na porodiljnom dopustu i slično. Također, posljednjih godina određeni broj kolega je angažiran na europskim projektima pa umjesto njih u nastavi rade zamjene, a slično je bilo i za potrebe kurikularne reforme. Mene više od toga brine nakaradno uspostavljen sustav smanjenja norme u neposrednom odgojno-obrazovnom radu zbog preuzimanja 20-ak različitih obveza, poput razredništva, satničarstva, voditeljstva zadruga, zborova i slično, a takvo rješenje generira nova zapošljavanja – upozorava Stipić.

Slobodna Dalmacija