Početkom sljedeće godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, odnosno državljanima članica Europske unije.
U Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni. Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je konačni prijedlog s jučerašnje sjednice otišao u parlament, a predviđa i to da vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu, piše Novi list.
Vlada je u značajne promjene zakona krenula kako bi, objašnjeno je, osigurala da se na svom raspoloživom zemljištu osigura proizvodnja, ali vjerojatno je važan motiv za to da država dobije pravo prvokupa, iako to u Vladinom prijedlogu nije istaknuto, i to što početkom sljedeće godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, odnosno državljanima članica Europske unije.
U obrazloženju Vlada navodi da je pravo prvokupa “u interesu zaštite poljoprivrednog zemljišta kao dobra od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja jer je poljoprivredno zemljište Ustavom određeno kao dobro od osobitog gospodarskog i ekološkog značenja i ima osobitu zaštitu”.
Koliko će nove odredbe spriječiti takvu prodaju neizvjesno je jer već sada stranci, i to ne samo iz država članica EU-a, u Hrvatskoj osnivanjem tvrtki kupuju poljoprivredno zemljište.
