Politika i gospodarstvo

TREBA LI PONOVO UVESTI OBAVEZNI VOJNI ROK? U našoj županij u vojnoj evidenciji ukupno je 24.047 vojnih obveznika

Prenosimo specijal Južnog o obaveznom vojnom roku

U Dubrovačko – neretvanskoj županij u vojnoj evidenciji Područnog odsjeka za poslove obrane Dubrovnik ukupno je 24.047 vojnih obveznika. Na dragovoljno vojno osposobljavanje od 2015. do 2020. iz Dubrovačko-neretvanske županije upućeno je tek 125 ročnika, piše danas Južni u Specijalu navodeći kako najviše dragovoljnih ročnika s juga dolazi iz Metkovića.

Iz MORH-a za Južni ističu kako je „uvođenje u vojnu evidenciju zakonska obaveza, sukladno Zakonu o obrani, za sve hrvatske državljane – muškarce koji u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina.” Naglašavaju kako „upis u vojnu evidenciju nije poziv na služenje vojnog roka”.


U Dubrovačko – neretvanskoj županij u vojnoj evidenciji Područnog odsjeka za poslove obrane Dubrovnik ukupno je 24.047 vojnih obveznika. Na dragovoljno vojno osposobljavanje od 2015. do 2020. iz Dubrovačko-neretvanske županije upućeno je tek 125 ročnika.

Veliki dio ročnika 2007. godine, dokad je služenje vojnog roka u Hrvatskoj bilo obvezno, pozivao se te i prijašnjih godine sve češće na prigovor savjesti, služeći civilni vojni rok. Pitanje ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka u Hrvatskoj se od 2007. nije postavljalo. Štoviše, oni koji su se usudili propitivati, javno su prozivani kao militarizirani fanatici.

Vraća li se u Hrvatsku obvezno služenje vojno roka, pitanje je na koje je u ovom trenutku još uvijek teško odgovoriti, no sve je više političara koji jasno ističu kako ponovo treba uvesti obavezno služenje vojnog roka. Protive mu se tek oni s lijevog spektra.

Prema istraživanju provedenom krajem ožujka, uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj je podržalo 51 posto ispitanika.

Pitanje ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka prvi je u razgovoru za Južni u kontekstu rusko – ukrajinskog rata aktualizirao stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić.

– Obvezni vojni rok nikako nije trebalo ukidati. Minimum je švicarski model. To je zemlja koja nije ratovala preko 400 godina, a ima obvezan vojni rok i dva puta godišnje ima vježbe za vojne obveznike da obnove svoja znanja i nauče nešto novo. Ne vidim nikakvog razloga da Hrvatska nema obvezan vojni rok i to ne samo za muškarce nego i za žene jer smo mi u demografskom smislu jako deficitarni i bit ćemo još defiticitarniji. – rekao je Kalinić.

Nakon Kalinića većina je političara isticala kako treba razmotriti ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Branko Bačić iz HDZ-a kazao je primjerice kako su u toj stranci o tom pitanju već razgovarali.
– Mislim da je to jedna od ozbiljnih opcija, o daljnjem statusu u smislu izgradnje vlastite vojske. Raspravljat ćemo o tome, već smo razgovarali unutar HDZ -a s potpredsjednikom Medvedom. To je opcija o kojoj treba razgovarati. – rekao je Bačić.

PAVLIČEK: POTREBNA JE MODERNA VOJNA OBUKA U TRAJANJU DO OSAM TJEDANA

Najdalje su otišli Hrvatski suverenisti, predavši saborskom Odboru za obranu Zahtjev za donošenjem Zaključka o pripremi i što skorijoj provedbi sveobuhvatne i stručne rasprave o opravdanosti ponovne pravno tehničke i materijalno financijske mogućnosti pozivanja novaka na obavezu služenja vojnog roka Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček za Južni ističe kako obvezni vojni rok ne bi smio trajati više od osam tjedana.
– Treba aktivirati postojeći Zakon o obrani i Zakon o oružanim snagama koji omogućuje aktiviranje nerazvrstane pričuve. Znači, radi se o mlađim osobama i naraštajima koji nisu išli dobrovoljno služiti vojni rok. Mi smatramo da je krajnje vrijeme da se to učini jer se sigurnosna situacija u Europi drastično promijenila posljednja dva mjeseca. Ne treba ići na uvođenje klasičnog vojnog roka od godine dana, kakav je bio u bivšoj državi ili šest mjeseci nego treba ići na model vojne obuke koja bi trajala maksimalno do osam tjedana za mlađe naraštaje, gdje će se oni učiti rukovati oružjem u slučaju nužde.- rekao je Pavliček, istaknuvši kako je ulaganje u vojsku i vojnu opremu temeljno sigurnosno pitanje svake zemlje pa tako i Hrvatske.

– Sigurnosna situacija preko noći se promijenila i sad su naglo utihnuli svi ti veliki pacifisti koji su smatrali da je ulaganje u vojnu opremu militarizacija države. – kazao je Pavliček te baš kao i Kalinić naveo primjer Švicarske.

– Dat ću vam jedan primjer, Švicarska je država koja 500 godina nije ratovala i koja je neutralna, ali ima vojni rok i jednu vrstu teritorijalne obrane i može u roku od 24 sata dignuti 250 tisuća vojnika što pokazuje da je to država koja bez obzira što se nalazi u mirnom okruženju, razmišlja o sigurnosti svojih građana. Mi smo, nažalost u svemu, samo ne u mirnom okruženju, tu smo gdje jesmo geografski i imamo u susjedstvu političke aktere koji su pod velikim ruskim utjecajem i smatramo da bi trebalo otvoriti jednu širu raspravu, da to ne bude klasični vojni rok koji će trajati šest mjeseci, već moderna vojna obuka do maksimalno osam tjedana, da se mladi obuče rukovati oružjem. Pokazalo se da se, bez obzira što smo članica NATO-a, moramo uzdati u se i u svoje sposobnosti, to je tako, ako se sami ne znamo braniti, neće nam ni NATO pomoći.- rekao je Pavliček te odgovorio na pitanje zašto mlade već duži niz godina ne zanima služenje vojnog roka.

– To su trendovi i nije to samo slučaj u Hrvatskoj već je tako u svim zapadnoeuropskim zemljama. Mlade nešto drugo zanima i to je čak i razumljivo, ali mi smatramo da obvezni vojni rok, odnosno obuka, treba biti obavezna, ali svakako ne u smislu da se mlade na to prisiljava. Model služenja vojnog roka kakav mi zagovaramo, financijski državu ne bi puno stajao. Hrvatska mora imati vojarne na istočnim granicama države i u Baranji, u Iloku, prvenstveno radi sigurnosti, ali i gospodarskih i demografskih razloga. – kazao je Pavliček.

KRSTIČEVIĆ: MILITARIZACIJA NIKAD I NIGDJE NE BI SMJELA BITI OPCIJA

No, član Predsjedništva SDP-a Mišo Krstičević drukčijeg je stava.

– Bio sam na regrutaciji i mnogi moji vršnjaci su bili u redovnoj vojsci. No, ja sam krenuo na studij medicine i u međuvremenu je ukinut vojni rok. – rekao je 35 –godišnji predsjednik županijskog SDP -a i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

– Militaricazija nikad i nigdje u svijetu ne bi smjela biti opcija. Čim se govori o militarizaciji znate da postoji šansa za rat pa i kad je zagovaraju da bi se prevenirao rat. Rat znači prekid bilo kakvog političkog djelovanja i negacija je suštine politike. Ta nekakva militarizacija i rat troše ekstremne količine resursa koji se mogu utrošiti u druge plemenitije ciljeve. – smatra predsjednik Županijskog SDP-a, ujedno i pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević.

Hrvatska, ističe Krstičević, svoju obrambenu politiku treba temeljiti u članstvu u NATO-u te novac izdvajati za vojsku sukladno tom međunarodnom vojnom sustavu, kao i sve ostale zemlje članice.

– Nema smisla nikakvo iskakanje izvan tog sustava i mnogi će se ljudi pitati zašto se to radi. Ne smatram opravdanim tvrdnje kako se bitno zaštiti od nekih susjeda jer da nas bilo tko od njih napadne, jasno je da bi taj atak na Hrvatsku, kao članicu NATO-a, bio riješen u vrlo kratkom roku. Članstvo u NATO-u je dobra odluka i omogućuje Hrvatskoj puno bolju obrambenu sposobnom nego je mi sami možemo razviti. – rekao je Krstičević, dodajući kako je zapravo pretjerivanje kad se traži dodatno financijsko izdvajanje iz državnog Proračuna za dodatnu militarizaciju.

Ističući kako se sada javljaju inicijative za dodatnu militarizaciju samo kako bi se stvorio određeni dojam u javnosti, a nikako radi suštinske potrebe, Krstičević ih naziva glupošću, koje, dodaje, odgovaraju HDZ-u.

Ipak, nedavni pad drona u Zagrebu, prema njegovim riječima, pokazao je da ne postoji koordinacija hrvatskih institucija s NATO-om te među državama članicama, na čemu, smatra, treba poraditi kako bi se poboljšala obrambena sposobnost.

– Inzistirati na suverenosti obrambenim sposobnostima izvan NATO-a je bacanje para jer teško da će Hrvatska samostalno doći do razine na kojoj je NATO. – rekao je Mišo Krstičević.

BROJ DRAGOVOLJNIH ROČNIKA JE IZNIMNO MALEN

Ipak, konkretna rasprava s argumentima za ili protiv uvođenja obveznog služenja vojnog roka u ovom trenutku u Hrvatskoj je izostala.

Bili za ili protiv uvođenja obveznog služenja vojnog roka, podaci MORH-a o broju mladih koji se odlučuju služiti vojni rok, složit ćete se, ipak zvone na uzbunu. Naime, na razini države, 2020. vojni rok dobrovoljno je služilo svega 576 mladića.

U Dubrovačko – neretvanskoj županij u vojnoj evidenciji Područnog odsjeka za poslove obrane Dubrovnik ukupno je 24.047 vojnih obveznika. Na dragovoljno vojno osposobljavanje od 2015. do 2020. iz Dubrovačko-neretvanske županije upućeno je tek 125 ročnika.

Primjerice, 2015. svega 23 -oje ročnika, od čega 21 muškarac i dvije žene. Dvoje ročnika bilo je iz Dubrovnika, troje iz Korčule, sedmoro iz Ploča te 11 iz Metkovića. Broj dobrovoljnih ročnika 2016. iznosio je njih 21 ili 19 muškaraca i dvije žene, od čega je jedan ročnik bio s Korčule, troje iz Dubrovnika, šest iz Ploča, 10 iz Metkovića te jedan ročnik iz Bosne i Hercegovine. Iz Županije dubrovačko – neretvanske 2017. na dobrovoljno služenje vojnog roka upućen je 21 ročnik, jedan iz Korčule, četiri iz Dubrovnika, sedam ročnika bilo je iz Ploča te devet iz Metkovića. Godinu iza bilo ih je 19 ili 17 muškaraca i dvije žene, od čega je jedan ročnik bio iz Korčule, troje iz Dubrovnika, četvero iz Ploča te 11 iz Metkovića.

Najviše dobrovoljnih ročnika iz najjužnije županije u razdoblju od 2015. do 2020. bilo je 2019., njih 25 ili 21 muškarac i čak četiri žene, od čega je dvoje ročnika bilo iz Korčule, šest iz Dubrovnika, osam iz Ploča te devet iz Metkovića. Broj dobrovoljnih ročnika 2020. bio je svega 16 od toga 14 muškaraca i dvije žene. Dva ročnika bila su iz Ploča, tri iz Dubrovnika te 11 iz Metkovića.

Iako je 2007. obvezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj zamrznuto, muškarci s navršenih 18 godina i dalje se vode kao vojni obveznici. Oni su naime pričuvni sastav i u slučaju rata i potrebe bili bi mobilizirani.

Hrvatska ima 18 tisuća aktivnih vojnika i još 20 tisuća u pričuvnom sastavu. Nedovoljno, posebno ako se uzme u obzir da od 20 tisuća tzv. vojnika u pričuvi vrlo malo njih uopće više zna rukovati oružjem, ali Hrvatska velike nade polaže u NATO koji bi nas navodno branio u slučaju rata. Ipak, brojne su zemlje nakon što je počeo rusko -ukrajinski rat počele ozbiljno propitivati svoje vojne i sigurnosne politike. U konačnici, vojska se zaista stvara u miru jer kad rat počne tada je već kasno.