Politika i gospodarstvo

Tomislav Ćorić: U 2019. možemo očekivati smanjenje PDV-a na 24%

Nakon što je Zdravko Marić, ministar financija, najavio kako u 2019. možemo očekivati daljnje smanjenje poreza zbog dobrog stanja državnih financija, Tomislav Ćorić, ministar energetike, u emisiji HRT-a “Otvoreno” ustvrdio je kako se u 2019. može očekivati smanjenje poreza na dodanu vrijednost za jedan postotni poen, a ako bude mogućnosti, do kraja mandata i za dodatni jedan postotni poen.
Ćorić se prisjetio kako je upravo on u toj emisiji pred izbore govorio o HDZ-ovu predizbornom ekonomskom programu koji je predviđao smanjenje PDV-a za jedan postotni poen u prvoj godini mandata, te za još jedan postotni poen do kraja mandata. Podsjetimo, Zdravko Marić je u prvom nacrtu porezne reforme i predviđao smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto od početka 2017., ali nakon što je morao, pod pritiskom Mosta, tadašnjega koalicijskog partnera HDZ-a, odustati od povećanja nekih međustopa PDV-a, bio je zapravo prisiljen odustati od smanjivanja opće stope PDV-a.

Malo je čudno da je Ćorić, ministar energetike, sada najavio smanjenje PDV-a, a ne Marić, iako je moguće da je Ćorić samo pokušao “obraniti čast” HDZ-a, jer su ga voditelj i Davor Huić iz udruge poreznih obveznika “Lipa” izravno podsjetili na to predizborno obećanje najveće hrvatske političke stranke.

Pokušali smo jučer dobiti neku potvrdu ili demanti toga Ćorićeva istupa od Marića i Ministarstva financija, ali nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. To ne mora značiti da Ćorićeva najava nije točna, nego da se radi o taktici HDZ-a i Vlade prema kojoj Ćorić to može najaviti, a ako se to ne obistini, Zdravko Marić uvijek može kazati kako to nije on najavio, nego ministar koji nije zadužen za taj resor.


Protiv smanjenja PDV-a u Vladi do sada je bila Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, argumentirajući kako PDV još uvijek služi kao stabilizator u poreznom sustavu i da je trenutačno prioritet smanjivanje udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu. Uglavnom, već u toj emisiji je smanjenje PDV-a podržala Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, tvrdeći kako sada, u dobrim vremenima, treba smanjiti taj porez, kako bi se ostavio manevarski prostor za njegovo smanjenje kada opet dođe do smanjivanja gospodarskog rasta ili recesije. Tim povodom je i Davor Huić istaknuo da, iako bi prioritet u poreznim izmjenama trebalo imati smanjivanje poreza na rad i kapital, trebamo uvažiti činjenicu da je PDV u Hrvatskoj, nakon Mađarske, najveći u Europi. Stoga, smatra Huić, Vlada Andreja Plenkovića mora i taj prijedlog staviti na stol.

Prema njegovim riječima, radnik s 5200 kuna neto prihoda mjesečno, koliko iznosi neto medijan plaća u Hrvatskoj za listopad, smanjenjem PDV-a za jedan postotni poen državi bi mjesečno platio oko 50 kuna manje PDV-a na robe i usluge. Međutim, to je okvirna računica koja se temelji na tome da je za sve robe i usluge jedinstvena stopa od 25 posto, a istina je da postoje i međustope, pa bi ta “ušteda” bila ipak manja.

Kada je u pitanju državni proračun, jedan posto PDV-a iznosi oko 1,8 milijardi kuna u odnosu na oko 46 milijardi kuna, koliko bi, konzervativnom procjenom, mogao iznositi godišnji prihod od PDV-a u ovoj godini, a vjerojatno će biti veći u 2019. To nije mali novac za državni proračun, pogotovo ako bi se Vlada i ministar financija odlučili i na nastavak smanjivanja poreza na osobni dohodak, poreza na dobit i drugih poreznih i parafiskalnih nameta.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke i Velimir Šonje, direktor tvrtke Arhivanalitika, smatraju kako glavni prioritet ipak treba biti kontrola rashoda državnog proračuna, potom smanjivanje poreza na rad i kapital i parafiskalnih nameta, a tek onda eventualno se može razmišljati o smanjivanju opće stope PDV-a.

– Kontrola i zauzdavanje rasta rashoda državnog proračuna trebao bi biti glavni zadatak ministra financija i Vlade u ovom trenutku, a daljnjim smanjivanjem poreza na rad i kapital naše bi gospodarstvo dobivalo na međunarodnoj konkurentnosti. Točno je da nam je PDV među najvećima u Europi i da i o njegovu smanjivanju treba razmišljati, ali prioriteti su ipak kontrola javnih rashoda i porezi na dobit i osobni dohodak – rekao nam je Šantić.
Konačno, jedan od teorijskih efekata smanjivanja PDV-a mogao bi biti i smanjivanje cijena, ali smo se već naučili da to u praksi baš tako ne funkcionira. Odnosno, kada se PDV podigne, onda cijene većinom skaču, a kada se PDV smanji, onda cijene većinom ostanu na istim razinama, čast iznimkama.

Tekst: Frenki Laušić / www.slobodnadalmacija.hr
Foto: Arhiva ploce.com.hr