Politika i gospodarstvo

Što stoji iza priče o “radikalnom smanjenju broja općina”?

Ministar uprave Ivan Malenica radit će analizu svrhovitosti sadašnjeg teritorijalnog ustroja, no ne treba očekivati velike promjene u kratkom roku, sukus je informacija koje je Index dobio od nekoliko članova vladajućeg HDZ-a.

Kako se kriza oko korone potiskuje u drugi plan, tako u javnost lete probni baloni o ukidanju silnih općina. Naravno, ne i županija. I inače se govorilo o svrhovitosti aktualnog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, ali je sustav e-propusnica uveden zbog sprječavanja širenja covida-19 odlično podsjetio na njihovu prekobrojnost: nije malo općina čiji su stanovnici morali tražiti propusnicu čak i za osnovne životne potrebe koju su u drugoj jedinici lokalne samouprave.

Osim toga, o ukidanju općina u kojima nema trgovina, benzinskih crpki, primarne zdravstvene zaštite i obrazovnih institucija, ali imaju načelnike, tajnice, pročelnike za nešto i službene aute priča se desetljećima.


Uzalud.

Ništa u predizbornoj godini

Uz ostalo, i zbog toga što su mnoge od njih izvor moći vladajuće stranke. Čak su i tekstovi pod rezolutnim naslovima u kojima se tvrdi da HDZ ide u radikalnije smanjenje broja općina napisani oprezno. Da, u Ministarstvu uprave bavit će se analizama, ali teško da će išta lomiti preko koljena jer slijede parlamentarni, pa lokalni izbori. Nema logike da se u predizbornoj godini odlučujemo na takve korake, veli nam jedan od sugovornika iz vladajuće stranke.

“U stranci se sigurno ništa oko toga ne radi. To se razmatra u Ministarstvu uprave, ali bez neke realizacije”, veli drugi izvor iz HDZ-a.

Prema trećem, najava ukidanja suvišnih općina mogla bi biti jedan od nosivih stupova HDZ-ove predizborne kampanje. Poruku s pitanjem o ovome poslali smo Marku Miliću, glasnogovorniku vlade. Odgovor još nismo dobili.

Profesor Koprić je davno predlagao: Broj lokalnih jedinica svesti s 556 na 120  

Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakultetu u Zagrebu u znanstvenom članku “Zašto i kakva reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj”, koji smo već citirali, navodio je da bi se broj jedinica lokalne uprave mogao smanjiti na 120.

“Studije naših demografa i geografa pokazuju da pored četiri regionalna urbana centra Hrvatska ima još oko 120 manjih urbanih središta, od čega su neka mikroregionalnog, a većina tek lokalnog značenja. Upravo ta urbana mreža treba biti osloncem novih osnovnih lokalnih jedinica, čime bi se njihov broj s 556 sveo na oko 120”, zapisao je Koprić.