Politika i gospodarstvo

Sto milijuna kuna za sprječavanje poplava u vrgorskom kraju i u Pojezerju

Obilne kiše proteklih su dana zadavale ozbiljne glavobolje stanovnicima gornje i donje Neretve, vrgorskog kraja i Pojezerja, ali i stanovnicima Zažablja te vlasnicima povrtnjaka ili plantaža u dolini Neretve.

Veće posljedice imali su stanovnici Vrgorca i okolice, posebice oni u Kokorićima koji su ostali i bez domova i bez poljoprivrednih kultura.

Kako bi se poplavama stalo na kraj, Hrvatske ceste su odlučile u sljedećih pet godina uložiti 100 milijuna kuna u izgradnju sustava odvodnje voda s vrgoračkog područja, a zna se i gdje, prema Baćinskim jezerima, osnosno Birini.


Kao prioriteti nameću se izrada studije utjecaja na okoliš, izradba glavnih projekata i gradnja novog tunela uz postojeću Krotušu kroz kojega vode iz Jezera otječu prema Baćinskim jezerima.

Nakon izgradnje spomenutih objekata stanje na vrgorskom području moglo bi se držati pod kontrolom a time bi se stanovnicima omogućio nesmetan razvoj poljoprivrede od koje i žive.

Naime, na oko 200 četvornih kilometara slivnog područja Vrgorskog polja i polja Rastok slijevaju se sve vode koje dotječu na to područje, a sadašnji tunel Krotuša nema dovoljno kapaciteta za odvodnju tih voda prema moru pa ga je potrebno nadograditi ili napraviti još jedan.

Odvodni kapacitet Vrgorskog i Rastočkog polja iznosi 80 kubičnih metara u sekundi, a tek izgradnjom tunela Vrgorac 2 taj se kapacitet može povećati za novih 60 do 70 kubičnih metara u sekundi. Kapacitet odvodnje bio bi 150 metara kubičnih u sekundi, čime bi na neki način prestale i katasrofalne poplave.

Uz pomoć EU, 2018. godine okončana je strategija koja se odnosi na povećanje odvodnih kapaciteta s vrgorskog područja.

O potrebi odvodnje s područja Vrgorsko-neretvanskog polja Jezero u prvoj polovici 20. stoljeća govorio je i pisao fra Ante Gnječ (1876.-1942.) iz današnje Staševice.

Nekoliko puta odlazio je u Beograd kako bi tadašnjim vlastodršcima dokazao potrebu izgradnje susstava odvodnje iz Jezera prema Baćinskim jezerima. Kralj Aleksandar primio ga je 3. srpnja 1930. godine, kada mu je fra Ante pokazao komad sirčana kruha (sirak) što ga narod u Pasičini jede i grudu zemlje koja je u to vrijeme bila pod vodom, a mogla bi hraniti narod kukuruzom i pšenicom.

Nakon puno briga, napora, putovanja, zamolbi, te napornog rada radnika i inženjera te četverogodišnjeg rada, 27. studenoga 1938. godine otvoren je tunel Krotuša za odvodnju pojezerskih voda u Baćinska jezera, a u nazočnosti 4000 ljudi.

Od tada su stanovnici  svih naselja u Jezero proizvodili više, brže i bolje, sve do naših dana.

Gradnjom autoceste i drugim zahvatima u brdsko-planinskim područjima izmijenjene su hidro-geološke okolnosti, pa se vode iz krških bazena (i vrela) izlijevaju ili zbog promijenjenog geološkog stanja mijenjaju mjesto izviranja, pa tako i otjecanja. A sve se te vode skupljaju u krško polje Jezero zbog čega raste vodostaj Matice, a tunel malog kapaciteta postaje usko grlo u svim projektima. Stoga bi nadležni trebali znati što im je činiti, proširenje postojećeg ili izgradnja još jednog tunela.

Autor: Pero Jakić/metkovic-news.com