Politika i gospodarstvo

ŠTO KAD NAČELNIK UMRE? Čeka li nas nakon reforme inflacija lokalnih izbora?

Iduće godine su lokalni izbori, a gradonačelnici pet gradova i načelnici 17 općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa strepnjom iščekuju prijedlog izmjena zakona o lokalnoj samoupravi kojim se već najavljuju uštede, smanjenje broja lokalnih dužnosnika, te županijskih, gradskih i općinskih vijećnika za 20 posto. Samo će župani i gradonačelnici velikih gradova, ukoliko se usvoji takav prijedlog, moći imati jednog zamjenika. Hrvatska danas broji 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana.

Općina Pojezerje je jedna od najsiromašnijih hrvatskih općina, s proračunom nešto većim od tri milijuna kuna. Bez pomoći države ne uspijevaju pokriti troškove.

– Ne znam otkud to o najsiromašnijoj općini, ali eto, znate što je statistika – kaže načelnik Borislav Dominiković (HDZ), po zanimanju bravar, uz kojega je u Općini još dvoje zaposlenika.


Na primjedbu da bez pomoći države ne mogu opstati, odgovara: „Tako je, ali nismo samo mi u takvoj situaciji. Pogledajte i velike gradove koji su se oslanjali na turizam, sad neće opstati bez državnih dotacija“.


Načelnik Općine Pojezerje Borislav Dominiković
foto: Denis Jerković/CROPIX

Općina, prema popisu stanovništva iz 2011. broji 991 stanovnika koji žive u naseljima Brečići, Dubrave, Kobiljača, Mali Prolog, Otrić-Seoci i Pozla Gora, uz granicu sa Splitsko-dalmatinskom županijom.

– Kako drugima, tako i nama! Mislim da neće doći do ukidanja općina niti spajanja. Riješili smo mnogo pitanja od važnosti za općinu koje inače ne bismo da smo u sastavu neke druge jedinice lokalne uprave, udaljeni 30-ak kilometara od Metkovića. Pojezerje ima svoju školu, učenicima sufinanciramo školski pribor, vrtić je besplatan za svih 24-ero polaznika, a studenti koji redovno upišu studij primaju stipendiju. Bismo li to imali da Pojezerje nema svoju općinu, da smo pod nekim drugim – pita načelnik općine.

U tom malom proračunu, nađe se i 10 tisuća kuna za troškove korištenja vlastitog automobila u službene svrhe, 60 tisuća kuna za različite stavke koje se tiču službenih putovanja. Između ostalog, u rashodovnoj strani koja se tiče ulaganja u zajednicu, 30 tisuća kuća predviđeno je za demografske mjere, 40 tisuća za kulturu, a 50 tisuća za javne potrebe u religiji. Imaju svoju internetsku stranicu u kojoj se mogu naći proračun, Statut, četiri obavijesti, dvije zastarjele informacije i fotografije kamenih kugla, ali ne i tko je načelnik.

Nikola Knežić, načelnik Općine Dubrovačko primorje s nešto više od dvije tisuće stanovnika, kaže kako su njegovi zamjenici volonteri i ne predstavljaju trošak općinskom proračunu, jer ne primaju volontersku naknadu. Smanjenje općinskog vijeća za 20 posto znači da bi umjesto 11, iduće godine mogli brojiti devetero vijećnika.

– S obzirom da su vijećničke naknade 150 kuna, plaćaju se samo za one sjednice na koje vijećnik dođe, a takvih je pet ili šest godišnje, taman ćemo uštedjeti za jedno pakiranje kopirnog papira – ironično će Knežić, inženjer brodostrojarstva.

Što ako se načelnik razboli ili premine? Po važećem zakonu, nakon polovice mandata župana, gradonačelnika ili načelnika, u slučaju potrebe, zamjenik preuzima tu dužnost do redovnih izbora. Ako prođu najavljene izmjene zakona, imat ćemo inflaciju lokalnih izbora, što opet predstavlja trošak, kaže Knežić.

Nikola Knežić, načelnik Općine Dubrovačko primorje foto: Tonči Plazibat/HANZA MEDIA

– Umjesto ukidanja tog mjesta, u zakon treba staviti mogućnost volonterskog zamjenika bez ikakve naknade. Fokus treba preuusmjeriti na velike državne i javne tvrtke gdje je na plaći plejada ljudi zaposlenih u nekoj vlasti. Pogledajte po javnim poduzećima koliko je bivših direktora koji su nakon smjene, zbog zakona, otpremnine ili mogućeg sudskog spora, imenovani na savjetničko mjesto ili su zamjenici predsjednika uprave, a svaki prima plaću veću od ijednog načelnika općine. Mislim da ih samo u gradu u javnim poduzećima ima desetero, a zovu se zamjenik direktora, pomoćnik direktora, savjetnik direktora, itd. – izjavljuje načelnik Knežić (HDZ).

Kaže kako je Dubrovačko primorje, nekad u sastavu Općine Dubrovnik, 45 godina moralo moliti za 20 metara asfalta. Otkako je osnovana Općina, u Primorje je stiglo 72.500 tona asfalta.

– Ne znam zbog čega bi itko dovodio u pitanje ustavnu kategoriju općine, osobito ako lokalna zajednica ispunjava svoje zadatke, a stanovnici Dubrovačkog primorja ne primaju državne pomoći niti uzimaju tuđi kruh. Treba pričekati zakonski prijedlog, jer se nije spominjalo spajanje nego funkcionalno povezivanje općina. To znači da više općina može imati zajednički plan zaštite od požara i zajedničku vatrogasnu službu, ili zajedničko društvo za odvoz smeća – govori Knežić, a to je općinarima prihvatljivo rješenje.

S njim se slaže Božo Lasić, diplomirani pravnik, načelnik Konavala, općine koja se godinama svrstava u red bogatijih i većih u državi, s preko osam tisuća stanovnika.

– Sve da je Pred dvorom 1 sjedio Konavljanin, ne bi se u Konavlima napravilo toliko na infrastrukturi, u školstvu i kulturi koliko je napravljeno u ovih nešto manje od 30 godina otkako imamo svoju Općinu- uvjeren je Lasić (HDZ).

Ukoliko se obistine najave iz Vlade, Lasić će ostati bez zamjenika koji u Općini radi kao profesionalac.

– Svaka je reforma lokalne samouprave dobrodošla, međutim, prave uštede treba tražiti drugdje. Teško se boriti s percepcijom o uhljebljivanju u općinama. Da dođe do nekakvog referenduma o njihovom opstanku, teškom biste mukom razbili tu sliku, a malo tko zna kako je u svim hrvatskim općinama zajedno zaposleno oko 2.500 službenika i namještenika, koliko ih ima samo u jednoj državnoj tvrtki. Koliko je zaposlenih u državnoj upravi ili državnim agencijama? U općinama je srž, tu vlada prava demokracija, jer su to mala društva u kojem svatko zna načelnika, dahće mu za vratom i kazni ga za svaku pogrešku – kaže Lasić.
Općinski vijećnici u Konavlima više ne primaju naknade, pa se tu ne mogu očekivati uštede.

– Konavle imaju dostatne prihode i broj stanovnika, površinom smo prilično veliki, 210 kvadratnih kilometara, skoro kao pojas Gaze. S druge strane, rješenje za male općine koje nisu samodostatne kao što smo mi, je da načelnik volontira. Siguran sam da to može funkcionirati – predlaže konavoski načelnik.
Kad se već govori o reformama, predlaže mjesne odbore bez ‘strančarenja’ i traži formulu kako značajnije uključiti stanovništvo u odlučivanje o vlastitoj zajednici.

Piše: Silvia Rudinović/Dubrovački vjesnik