Politika i gospodarstvo

STIGLE IH KAMATE Banke su dužnicima masno naplatile činjenicu da šest mjeseci nisu plaćali rate kredita

foto: Sanjin Strukić

Na šest mjeseci odgode na plaćanje kredita gledalo se kao na spas za građane i gospodarstvenike. Banke su, potaknute državnim mjerama za očuvanje radnih mjesta u izvanrednim okolnostima, omogućile dužnicima predah dok pandemija koronavirusa prođe ili se barem smiri. No, ništa se od toga nije dogodilo, a dugovi stižu na naplatu, piše Slobodna Dalmacija.

I to s paprenim kamatama. Korisniku kredita za kupovinu automobila (podaci poznati redakciji op.a.) u iznosu od 120 tisuća kuna, šest mjeseci odgode banka je naplatila 3500 kuna.

– Da sve bude apsurdnije, sami su me zvali i nudili moratorij na otplatu kredita, a sad ispada da od moratorija nije bilo ni “m” jer su činjenicu da šest mjeseci nisam plaćao rate kredita od 1400 kuna, masno naplatili. Mojoj prijateljici koja je uzela gotovinski kredit za opremanje apartmana, tobožnju su odgodu naplatili čak 12 tisuća kuna – kaže naš sugovornik koji se smatra prevarenim.


– Radi se o dospjelim kamatama. Banke nisu humanitarne udruge. One, između ostalog, žive i od posuđivanja novca, zapravo to je njihova glavna djelatnost. Građani, usmeno pristajući na odgodu, nisu vodili računa o tome da će im ona biti naplaćena, rukovodeći se logikom da je nastupio moratorij, međutim, taj moratorij, što se obveza na plaćanja kredita tiče, država nije uredila, a banke su mudro iskoristile tu činjenicu – kaže Iskra Maras Jelavić, savjetnica za pravna pitanja u udruzi “Splitski potrošač”.

Moratorij podrazumijeva razdoblje dogovoreno između vjerovnika i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. To je razdoblje čekanja prije nego što dužnik počne ponovno uplaćivati mjesečne anuitete. Banke ne vole davati moratorij na otplatu kamata jer ih to prisiljava na povećavanje posebnih rezervi.

Moratorij je uobičajen kod studentskih ili stambenih kredita, ali ih banke uz posebni program i poticaj drzave mogu proglasiti i tijekom kriznih razdoblja kada postoji visoki makroekonomski rizik (ratovi, sankcije, elementarne nepogode i slično).

– Država je mogla urediti posebnim propisima moratorij na kredite slično kao što su jedinice lokalne uprave i samouprave odlučile poduzetnicima koji zbog potresa ili pandemije nisu u mogućnosti raditi, ne naplaćivati najam prostora u gradskom ili općinskom vlasništvu – kaže Iskra Maras Jelavić.

Hoće li Hrvatsku sljedećih mjeseci zapljusnuti novi val ovrha?

Slobodna Dalmacija