Politika i gospodarstvo

SMIJE LI SE SNIMATI POLICIJU: ‘Čovjek je spašavao ljude. Da je sin političara, dobio bi nagradu’

Javnost je u utorak bila zgrožena videosnimkom uhićenja Tihomira Blagusa (54) u zagrebačkom naselju Trnje.

On je, naime, zajedno sa susjedima u noći kada je Zagreb pogodila poplava, provalio u objekt Hrvatskih voda, odnosno otvorio odvodni kanal prema Savi kako bi spriječio da bujica pogodi Trnje.

Zagrebačka policija je u utorak ujutro priopćila kako nije priveden zbog provale u objekt već da su ga priveli zbog ometanja očevida i vrijeđanja policajaca.


Kršenje uredbe o zaštiti podataka?

Međutim, nakon toga se pojavio video na kojem se vidi kako Blagus snima policajce dok rade očevid, a nakon kraće prepirke mu jedan policajac izbija mobitel iz ruke.

Osim toga, u javnost je izašla i fotografija s mjesta događaja na kojoj Blagus leži na cesti potrbuške, a policajac mu drži nogu na vratu dok mu stavlja lisice.

Iz Policijske uprave zagrebačke su ubrzo nakon objave snimke poslali priopćenje u kojem, između ostalog, navode:

”…Koristimo priliku informirati javnost da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio – video uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka budući da za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj niti zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja…”

O postupanju policajaca u konkretnom slučaju kao i o tome smije li se policajce na javnoj površini snimati, razgovarali smo s uglednim odvjetnikom Antonijem Volarevićem i bivšim šefom ekipe za očevide Policijske uprave zagrebačke Brankom Lazarevićem.

Volarević: ‘Nijednim zakonom nije propisana zabrana snimanja policijskih službenika u obavljanju njihovih javnih ovlasti’

”GDPR se nipošto ne odnosi na zaštitu osobnih podataka predstavnika javne vlasti koji postupaju prema građanima temeljem javnih ovlasti, posebice ako postupaju na javnoj površini. Snimanjem policijskog službenika na javnoj površini, dok isti u ime države prema građanima provodi određenu radnju, nipošto ne znači obradu njegovih osobnih podataka kako je ista spomenuta u GDPR. U osnovi – ne snimate njegove ili njezine osobne podatke, nego snimate predstavnika državne vlasti”, kazao je odvjetnik Volarević za RTL.hr.

”U odnosu na neovlašteno snimanje, čak i Kazneni zakon Republike Hrvatske (članak 144.) jasno razlikuje snimanje na javnoj površini (što nije kazneno djelo) i snimanje bilo koga (pa tako i policijskog službenika) unutar zatvorenog prostora zaštićenog od pogleda (primjerice u stanu ili u policijskoj postaji). Kazneno djelo je samo ako ste nekoga snimali u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda i na taj način povrijedili njegovu privatnost. Snimanjem bilo koje osobe na javnoj površini, pa tako i policijskog službenika ne činite kazneno djelo neovlaštenog snimanja”, pojašnjava Volarević.

Istaknuo je da se policija može pozivati na kazneno djelo Neovlaštene uporabe osobnih podataka iz čl. 146. Kazennog zakona, ali samo ako je netko protivno zakonu ili Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka prikupljao, koristio ili obrađivao osobne podatke fizičkih osoba protivno zakonu. Međutim, zakonom pa niti samom GDPR uredbom baš nigdje nije propisano da se ista odnosi na zaštitu osobnih podataka službenika javne vlasti na javnom mjestu.

Obrnute teze

”MUP se u svome apstraktnom i površnom priopćenju poziva na nepostojeće odredbe Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka i zakona, te se služi metodom obrnutih teza računajući da javnost nema dovoljno znanja prepoznati njihovo pogrešno tumačenje, naglašava odvjetnik Antonio Volarević i dodaje:

”Doista nigdje, nijednim zakonom nije izričito i generalno propisana zabrana snimanja policijskih ili drugih javnih službenika u obavljanju njihovih javnih ovlasti.”

Osim toga, tvrdi i da prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima nigdje nije propisano da je policajac ovlašten izbiti građaninu mobitel iz ruke ili odgurnuti građanina koji snima nešto u javnosti.

”Naprotiv, prema članku 5. ovog zakona, policijski službenik je dužan uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. No, istina je da je Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (čl. 66.1.2.) propisano da policajac koji je prvi došao na mjesto događaja (a tu se misli na mjesto na kojem je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj) može zabraniti pristup i snimanje događaja.

Dakle, snimanje mjesta događaja i događaja postaje zakonom zabranjeno tek kada policijski službenik to jasno zabrani prisutnima i to u svrhu osiguravanja mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja.“ Čak ni ovim zakonom nije zaštićeno mjesto uhićenja ili postupanja policijskog službenika izvan mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja”, zaključio je.

”O ovome bi se moglo mnogo toga reći. Govorio sam o taktici postupanja policije. Meni se čini da ta taktika postupanje je u današnje vrijeme prilično loša. Treba ocijeniti i procijeniti kako se ponašati na otvorenom prostoru pred stotinjak ogorčenih građana. Da li se baš uvijek i u ovom slučaju treba doslovno držati zakona? Mislim da baš i ne treba”, smatra iskusni kriminalist u mirovini i bivši šef Odjela za očevide Policijske uprave zagrebačke, Branko Lazarević.

”Ako je već otvoreni prostor i ako netko snima ono što policija radi, ja se ne bih previše bunio, pogotovo ako ja kao policajac smatram da ne kršim zakon. Čega se imam plašiti? To nije toliko strašno u današnje vrijeme kada svatko ima mobitel koji može snimati video i audio”, kaže Lazarević.

”Istina građani su dužni izvršavati naređenje policije koja izdaje ta naređenja. Morao je poslušati, a ne ići u sukob. Pa kada sve prođe, onda treba vidjeti tko je pogriješio. Možda su policajci upotrijebili više sile nego što je to potrebno da ga savladaju. Da li je baš bilo potrebno da mu nogom stišće vrat, mislim da nije. Sila koja se primjenjuje prema građaninu ne smije biti veća nego što je potrebno”, smatra ovaj iskusni kriminalist i dodaje:

”Mislim, moja neka konstatacija, s ovoliko malo informacija kojima raspolažem, jest da su pretjerali i policajci, ali i čovjek kojeg su uhitili. Osobno mislim da na tome mjestu nije niti trebalo raditi očevid. Ta provala je učinjena u slučaju ‘vis major’ (viša sila op.a.). Ovdje nema provale u kazneno pravnom smilu, čak niti oštećenja tuđe stvari. Nema umišljaja da se učini kazneno djelo. Trganje tog lokota je učinjeno da se spasi narod od poplave. Da je taj čovjek koji je potrgao lokot sin političara, bio bi predložen za nagradu, a ovako, ‘anonimus’ pa udri po njemu i primjenjuj zakon”, zaključio je Branko Lazarević.