Politika i gospodarstvo

Radovi na pelješkom mostu počinju u jesen 2017., iz utrke ispadaju građevinari bez poslova vrijednih 1,75 milijardi kuna

Odbacivanjem pomalo bizarne žalbe splitske tvrtke “Snaga vjetra” na natječajnu dokumentaciju za gradnju pelješkog mosta, počinju tzv. pretkvalifikacije u postupku izbora izvođača radova na mostu i pristupnoj cestovnoj mreži, koje će najvjerojatnije potrajati do siječnja iduće godine.

Podsjetimo, natječaj za gradnju pelješkog mosta naručitelj Hrvatske ceste objavile su u lipnju ove godine, s početnom zamisli da se do kraja godine dovrše “pretkvalifikacije”, odnosno vrednovanje pristiglih ponuda na natječaj i odbacivanje nepotpunih i nekvalitetnih ponuditelja. Tako je, primjerice, prvi rok za prikupljanje ponuda bio 22. kolovoza, pa je pomaknut za listopad, što se također nije pokazalo konačnim rješenjem.

Nekoliko žalbi na natječajnu dokumentaciju, naime, kao i na izmjene dokumentacije koju su načinile Hrvatske ceste, produljile su očekivane rokove. Sada je rok za prikupljanje ponuda tvrtki zainteresiranih za gradnju pelješkog mosta 2. prosinca ove godine. Nakon toga kreće vrednovanje ponuda i sužavanje izbora tvrtki, iz kojeg će se izabrati najbolji ponuditelj.


– Radovi na pelješkom mostu trebali bi početi najesen iduće godine – procijenio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković u zadnjem medijskom istupu, polazeći od pretpostavke da će se do kraja lipnja ili srpnja znati pobjednik natječaja. U “pretkvalifikacijskom” postupku, inače, ispituju se pravne, financijske i tehničke osobine ponuda.

I u ovoj fazi izbora izvođača radova moguće su žalbe ponuditelja Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kakvu je podnijela “Snaga vjetra”. Potrebno je da žalitelj dokaže pravni interes za žalbu pred DKOM-om i postupak se zaustavlja.

U svakom slučaju, iako je natječajni postupak za pelješki most zatvoren za javnost, neki od uvjeta traženih od ponuditelja poznati su. Tako bi, među ostalim, iz utrke za dobivanje gradnje mosta i pristupnih cesta na Pelješcu ispale one tvrtke koje do sada nisu odradile građevinskih poslova u mostogradnji i cestogradnji vrijednih najmanje 1,75 milijardi kuna, koliko iznosi ova investicija.

Od ponuditelja, Hrvatske ceste traže i popis građevinskih projekata u zadnjih 20 godina u kojima su sudjelovale tvrtke. Isto tako, potrebno je da imaju iskustvo i u gradnji mosta sličnih karakteristika kao što je pelješki, predviđene dužine od 2404 metra, širine od 22,4 metra i ukupne površine 54 tisuće “kvadrata”.

U dijelu natječajne dokumentacije koja obrađuje tehničke karakteristike mosta i potrebu da ponuditelj ima iskustva s takvom gradnjom, naglašava se, među ostalim, specifično utemeljenje mosta pomoću čeličnih zabijanih pilona dužine do 124 metra.

Spomenuti detalji, kao i vrlo nepovoljni prirodni uvjeti na lokaciji mosta, potvrđuju status pelješkog mosta kao daleko najvećeg i najsloženijeg građevinskog pothvata u Hrvatskoj i jednog od najvećih u Europi. Otuda će za zainteresirane tvrtke biti vrlo teško pojedinačno zadovoljiti tražene uvjete za pobjedu na natječaju, pa valja očekivati zajednice više ponuditelja, što natječaj i omogućuje. No, od zajednice ponuditelja traže se jamstva da su tvrtke podizvođači spremni odraditi predviđene poslove na projektu.

Prema riječima ministra Butkovića, prijava za sufinanciranje pelješkog mosta dostavljena je u srpnju ove godine JASPERS-u, tijelu Europske unije koje daje mišljenje Europskoj komisiji o tome zadovoljava li projekt uvjete za dobivanje novca iz fondova Unije. Iako su se pojavile spekulacije da bi JASPERS mogao izdati negativnu ocjenu pelješkom mostu, iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture uvjeravaju da sve ide svojim tijekom i da će pelješki most dobiti traženo sufinanciranje.
Hoće li EU platiti 80 posto troškova?
Istodobno s natječajem za izvođača radova odvija se postupak dobivanja novca Europske unije za financiranje gradnje mosta, i to nepovratne potpore.

Plan je Hrvatskih cesta i Vlade da se između 70 i 80 posto cijene mosta i pristupne infrastrukture osigura iz EU fondova. Podsjetimo, maksimum koji se može dobiti iz Bruxellesa je 85 posto cijene neke investicije.

 

Tekst: Vedran Marjanović / www.slobodnadalmacija.hr
Foto: peljeski-most.hr