VLADA je danas predstavila detalje novog kruga porezne reforme, koja će stupiti na snagu prvim danom iduće godine. Na predstavljanju su bili ministar financija Marko Primorac – piše Index.hr.
Ključne promjene su ukidanje prireza i veća autonomija lokalnih vlasti u određivanju poreznih opterećenja. Oni s najnižim plaćama trebali bi profitirati zbog smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Zašto se sad ide u poreznu reformu?
Rekao je da se u porezne izmjene ide sada iz nekoliko ciljeva. “Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, pogotovo one najniže. To je smisao, cilj ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć građana, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rad i treće je, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova.”
Plenković se pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.
“2024. godina je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine”, rekao je Plenković.
“Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one ljudi koji su nažalost bili van dosega poreznog rasterećenja jer velik dio ljudi nije bio u dosegu tzv. poreznih škara. Ova reforma povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju”, dodao je.
“Nismo mi vlada koja ima nešto protiv gradova”
“Otklanjam teze dominantno od oporbe koje nastoje dezinformirati javnost da smo mi središnja Vlada koja ima nešto protiv općina i gradova i da nešto, ne daj bože, oduzima ili otima”, dodao je, pokazujući grafove koji pokazuju rast prihoda velikih gradova u mandatima njegove vlade.
Povećanje plaća
“Kako mi možemo povećati plaće a nismo poslodavac? Prvo je smanjenje poreza na dohodaka. Prema podacima Europske komisije, vidite da smo mi među zemljama gdje je stopa davanja na rad među manjima u EU”, rekao je Plenković, koji je riječ predao ministru financija Marku Primorcu.
Primorac je iznio procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura. “Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura.”
“Gradovi i općine moći će raspisivati znatno niže stope poreza na dohodak od postojećih 20 i 30 posto te se tako boriti za zadržavanje vlastitog stanovništva i doseljavanje ljudi sa strane. Cilj najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak jest poticanje konkurencije između lokalnih jedinica”, kazao je Primorac.
Primorac je potom pojasniti predložene izmjene oko poreza na dohodak. Osnovni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.
U prezentaciji je pokazao i tablicu koja prikazuje koliko bi kome, obzirom na izmjene poreza na dohodak i povećanje iznosa osobnih odbitaka, porasle plaće.
Ministar financija predstavio je i promjene vezane uz osnovice za mirovinsko osiguranje.
Primorac je rekao da je rasteretiti one s najmanjim primanjima.
“Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, objasnio je.
Primjer učinka pokazao je na primjeru platne liste za samca u Bjelovaru, grada koji nema prirez:
Prikazan je i primjer učinaka za obitelj s dvoje djece, koja također živi u Bjelovaru.
Ideju da bi plaće trebale najviše rasti s onima s najmanjim plaćama Primorac je pokušao ilustrirati sljedećom tablicom.
Pogledajte cijelu prezentaciju Vlade RH.
