Politika

Poljoprivrednici prodaju lubenice u bescjenje

Dolina Neretve je pred bankrotom. Najprije mandarine, a sada dinje. Kao da se prokletstvo cijelog svijeta sručilo na nas – tako su neretvanski poljoprivrednici opisali trenutačno stanje u kojem se nalaze.

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, ovdašnji seljaci nikako ne mogu na zelenu granu. Loše je počelo prošle jeseni s mandarinama, koje su ili prodavane u bescjenje ili su ostale na stablima, a nastavilo se još gorom sezonom berbe lubenica.

Na parcelama oko ušća Neretve propalo je nekoliko stotina tona lubenica jer ih poljoprivrednici nisu brali zbog niske cijene. Jednostavno, nije ih se isplatilo brati. Lakše je bilo pustiti da sve propada negoli organizirati berbu, plaćati radnike pa onda sve prodavati u bescjenje.


Trenutačno se neretvanske lubenice otkupljuju po osamdeset lipa za kilogram, što je ispod svake razine isplativosti, pa poljoprivrednici, usprkos visokim ulaganjima, jednostavno odustaju od berbe. Na pojedinim parcelama kominskog ušća veličine od hektara do dva, doslovno ni jedna lubenica nije ubrana, sve su istrunule, kompletan urod od pedesetak tona ostao je na zemlji.

Inače, zbog loših vremenskih prilika u svibnju i lipnju, ovogodišnja berba i otkup lubenica u donjem Poneretlju poprilično je zakasnila pa su se prve lubenice na tržištu pojavile tek u drugoj polovini srpnja. I to je jedan od razloga za lošu prodaju jer su za berbu dospjele podravske i slavonske lubenice, što je umanjilo potražnju za neretvanskima.

Naime, do sada su neretvanske dozrijevale prije konkurencije. Isto tako, vrijeme sličnije listopadu negoli srpnju učinilo je svoje jer se lubenice jedu isključivo za vrućih ljetnih dana, koji su zaobišli Hrvatsku.

Iako je ove godine na području doline Neretve zasađeno oko 250 hektara površina, na kojima je rodilo oko 1200 vagona kvalitetnih plodova, što je za trideset posto manje negoli prošle godine, poljodjelci nisu mogli prodati svoje lubenice.

Sadila se uglavnom kalemljena (cijepljena) lubenica, koja nedvojbeno daje veći ukupan urod, a veći su i pojedinačni primjerci, koji mogu biti i do 25 kilograma težine. Dakle, velika lubenica ne mora nužno biti GMO proizvod, ili pak tretirana umjetnim gnojivom ili kristalonom. Veličinu diktira podloga tikve, a u najčešćim slučajevima uzima se tikva sorte vrg, koja se potvrdila iznimno pogodnom u proizvodnji lubenica i ostalog vriježastog voća.

Kako ističu neretvanski poljoprivrednici, zasađeno je manje površina u usporedbi s prošlom godinom jer se dosta neretvanskih poljoprivrednika preorijentiralo na stakleničku i plasteničku proizvodnju sezonskog voća i povrća, koja nedvojbeno nudi bolju zaradu, u sličnim uvjetima proizvodnje, pa interes za proizvodnju lubenica opada, a nakon ove loše godine samo će rijetki saditi lubenice koje na hektaru u idealnim uvjetima mogu dati prinose i do pet vagona uz uvjet kvalitetnog tla i vode za zalijevanje.

– Proizvodnja lubenica zahtijeva visoka ulaganja pa ih poljoprivrednici izbjegavaju saditi. Za hektar posađenih lubenica treba uložiti i do 40 tisuća kuna, što je neprihvatljivo za poljoprivrednike s obzirom na visoke rizike uzgoja i prodaje – pojasnio nam je predsjednik udruge voćara “Mandarina” iz Opuzena Mijodrag Kiridžija.

Ništa bolja situacija nije ni u Slavoniji, gdje su također lubenice ostale neobrane na poljima. Naime, hrvatske tržnice i trgovački centri zatrpani su grčkim, albanskim i makedonskim lubenicama, a potrošači u vremenu krize i recesiju kupuju ono što im je jeftinije bez obzira je li nešto niže kvalitete.

Nakon ulaska Hrvatske u EU i ukidanja zaštitnih prelevmana na uvoz lubenica, domaća proizvodnja je ostala potpuno nezaštićena, što se može vidjeti na poljima od Metkovića do Ploča, gdje su istrunule stotine tona lubenica.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

Možda ti se sviđa

Politika

PROMJENA VLASTI – PREDUVJET NAPRETKA

Jednostranački sustav gospodarstvo u Pločama je doveo do potpunoga kolapsa – ističu predstavnici HNS-a, HSLS-a i LS-a – Unatoč pozivima,
RO-RO terminal
Politika

INVESTICIJSKI ZAHVAT LUČKE UPRAVE PLOČE: Putnički i teretni terminal

U okviru opsežnih investicijskih aktivnosti koje Lučka Uprava Ploče provodi značajno mjesto pripada gradnji suvremenog RO-RO terminala za međunarodni teretni