Politika i gospodarstvo

PETICIJA: Mali poljoprivredni proizvođači žele zadržati pravo na svoje sjeme

Inicijativa pod nazivom: “Sjeme je naše ljudsko pravo!” uputila je dopis saborskom odboru s mišljenjem o nacrtu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, prenosi Slobodna.

U dopisu se traži odgoda njegova donošenja do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini.

Ukoliko to nije moguće, inicijativa traži uklanjanje pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” i svih odredbi vezanih uz taj pojam. Te odredbe značajno zadiru u prava proizvođača i nisu u skladu s međunarodnim dokumentima koji ih štite.


Dopis je potpisalo 77 udruga koje okupljaju više od 25 tisuća članova, ne računajući Hrvatsku poljoprivrednu komoru gdje su okupljeni svi poljoprivrednici Hrvatske. Paralelno, do 31. siječnja preko društvenih mreža kruži peticija koju je do danas potpisalo više od 7.600 građana.

Tim ljudi iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, udruge Biovrt – u skladu s prirodom i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” više od mjesec dana proučava i analizira prijedlog novog Zakona o sjemenju.

Konzultirali su se s raznim stručnjacima, pa čak i inozemnim udrugama i odvjetnicima koji rade na ovom području. Konačnu analizu zakona napisala je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.

Što konkretno žele postići ovom inicijativom – pitamo je.

– Da se ostavi proizvođačima pravo na izbor koje će lokalne sorte sijati, te da ne moraju biti registrirane na sortnim listama, niti da za potrebe proizvodnje vlastitog sjemena imaju bilo kakva administrativna i logistička ograničenja koja zakon propisuje.

Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva je definirano kao sjeme koje se proizvodi za vlastite potrebe, zabranjeno ga je stavljati na tržište.

Dakle, to je ono sjeme koje ljudi koriste za hranu i ostavljaju ga da bi ga imali i slijedeće sezone. To je praksa stara 10 tisuća godina, od kada je poljoprivrede: kad imate malu njivu i uzgajate, primjerice, tikvu ili žitarice pa pečete kruh za sebe, njima hranite stoku, a dio ostavite.

Sad se takvim malim poljoprivrednim gospodarstvima žele nametnuti ograničenja na isključivo registrirane sorte, a to je protivno svim međunarodnim konvencijama koje kažu da ljudi imaju pravo na svoje vlastite sorte.

Zakoni o sjemenu na razini Europske unije odnose se samo na komercijalnu proizvodnju sjemena, dakle kad ga prodajete, a ne uzgajate za vlastite potrebe, tako da je ovo jedna ozbiljna novost, ozbiljna restrikcija, koja prelazi područje djelovanja Zakona o sjemenu.

Izjednačuje se industrijska proizvodnja za prodaju na tržištu i na malom obiteljskom gospodarstvu što će u konačnici donijeti da će ljudi odbaciti tradicijsko sjeme i početi ga kupovati.

Prvo, to je udar na njihov standard, jer je skuplje, a protivno je svim međunarodnim konvencijama kad je riječ o bioraznolikosti, genetskoj raznolikosti naših usjeva.

To je značajna tema! Već 10 tisuća godina nastaje i održala se bioraznolikost tradicijskim načinom, a ovim zakonom se praktički negira i zabranjuje.

Mi smo u zadnjih sto godina izgubili 75 posto, a možda i više domaćih sorti. Ovo je zadnji udar na to što je ostalo – smatra Pešak i dodaje:

– Podržala nas je, među ostalima, Udruga proizvođača sa otoka Brača, oni uzgajaju povrće na malim obiteljskim gospodarstvima, proizvođači iz zaleđa Šibenika, u Ljubitovici, gdje imaju jako male parcele od tisuću kvadrata i manje sa tradicijskim sortama žitarica, kao i kolega iz jedne udruge koja skuplja stare sorte žita po Biokovu.

Slobodna Dalmacija