Politika i gospodarstvo

Pelješki most završit će se 2019., a omiška obilaznica tek 2023.

most pelješac by peljeski-most.hr

Ako se plan hrvatskog korištenja 6,8 milijardi eura iz EU fondova koji su koncem prošlog tjedna usvojili Europska komisija i Banski dvor oživotvori, pelješki most biti će gotov najranije koncem 2019., a omiška obilaznica tek 2023.. Ta dva projekta stavljena su na listu prioriteta koje Hrvatska želi napraviti u okviru velikog operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’, pa se postavlja pitanje nisu li zacrtani rokovi izgradnje mosta i zaobilaznice mogli biti kraći.

Konzultantica za EU projekte Ariana Vela ocjenjuje da su rokovi početka pripreme i dovršetka gradnje pelješkog mosta čak i optimistični.

– U ovom trenutku imamo samo završenu studiju predizvodljivosti gradnje pelješkog mosta. Tu predstoji čitav niz koraka, slijedi, među ostalim, izrada natječaja za studiju izvodljivosti, provođenje tog natječaja, izbor najboljeg rješenja, pregovori s EU-om oko prihvaćanja tog rješenja, cost benefit analiza i odluka o sufinanciranju iz državnog proračuna – pojašnjava nam Vela, upozoravajući da u javnosti ima dosta nerazumijevanja i oko samog operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020., koji su usvojili EK i Vlada.


– Taj program, prije svega, treba sagledavati kao našu početnu financijsku perspektivu korištenja fondova EU. To, među ostalim, znači da je još dalek put do realizacije projekata koji su nam u okviru tog programa odobreni – zaključuje Vela.

Pelješki most, inače, kao projekt u usvojenom operativnom programu se ne spominje izričito. Most se “krije” iza kovanice “Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom”, pa se kao početak pripreme gradnje cestovne povezanosti navodi početak 2016., a dovršetak gradnje spomenuti konac 2019.. U slučaju omiške obilaznice usvojeni program kao početak pripreme definira tek čitavu 2016., a dovršetak gradnje zamišljen je sedam godina kasnije.

Osim u dijelu koji se odnosi na gradnju prometne infrastrukture, projekti predviđeni za dalmatinske županije zastupljeni su i u poglavljima gospodarenja otpadom te zračnih luka. Radi se o ulaganjima u dubrovačku zračnu luku, izgradnji zajedničkih odlagališta otpada za Split i Solin, te Kaštela i Trogir, sanaciji Karepovca, izgradnji dvaju odlagališta otpada u Zadarskoj županiji, jednog za naselja Vrsi, Nin, Vir i Privlaku, a drugog u Biljanima donjim te izgradnji centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Tekst: V. Marjanović / www.slobodnadalmacija.hr
Foto: www.peljeski-most.hr