Politika i gospodarstvo

‘OD POLJA DO STOLA‘ Prijeti li nam nestašica hrane?

Europski parlament dao je zeleno svjetlo za strategiju “od polja do stola”.

Radi se o paketu dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koje se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana. Što strategija donosi hrvatskim poljoprivrednicima?

Prvenstvo će se smanjiti upotreba pesticida i antibiotika u poljoprivrednoj proizvodnji te će se povećati površine pod ekološkom proizvodnjom.


–​ Odrađen je veliki posao, usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promijenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću – kazala je EU zastupnica Biljana Borzan, donosi Slobodna Dalmacija.

U istraživanju javnog mnijenja Eurobarometra dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustvo tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.

– Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim – upozorila je hrvatska europarlamentarka.

Velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja podrijetla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.

– Ovo je prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije, te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama – zaključila je Borzan.

Unatoč svemu, Hrvatska poljoprivredna komora izražava svoju zabrinutost vezano za nove politike EU-a koje se odnose na poljoprivredu i propituje može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, velikom uvoznom konkurencijom, malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom.

– Sama strategija nema lošu namjeru, dapače ona je pozitivna, ali treba biti svjestan okolnosti u kojima ista nastaje i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava. Postavlja se pitanje hoće li EU koji je do sada bio izvoznik povećati uvoz, te što će se dogoditi sa zemljama, poput RH, koje imaju nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta te neuređeno tržište.

Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji koji su veći od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga. Iz tog razloga proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije kako ne bi pali ekonomski i socijalni stupovi strategije, a koji moraju biti ravnomjerni okolišnim – smatra predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Brojni stručnjaci u posljednje su vrijeme provodili studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu, i došli do zaključka da će se poljoprivredna proizvodnja u EU-u za pojedine proizvode drastično smanjiti.

Nagli rast cijena

Ako se smanji proizvodnja u EU-u, tada će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka u EU-u značajno povećati, pa će EU ovisiti o uvozu kako bi prehranio svoje stanovništvo. To bi, pak, predstavljalo nekoliko političkih rizika i rizika za sigurnost hrane za europske potrošače.

Analiza koju je proveo Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka također je pokazala da je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio otprilike do 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto.

Strategija “od polja do stola” predviđa da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Isto tako, u planu je i da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstva za zaštitu bilja, korištenje do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti, čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU-a održi svoju razinu proizvodnje, pesimistični su u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, piše Slobodna Dalmacija.