Politika i gospodarstvo

Novi projekt ultra brzih vlakova bi povezao Europu, jedna od ruta prolazi kroz BiH i Hrvatsku

Zanimljivu projekt objavio je Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, a ukoliko bi projekt bio ostvaren i žitelji naše bliže regije bi napokon bili u mogućnosti koristiti europsku mrežu brzih vlakova.

Ukoliko bude realiziran projekt ultrabrzih vlakova, koji je nastao na inicijativu uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, najsuvremenija željeznica povezala bi sve krajeve Starog kontinenta, a na jednoj od četiri planirane linije našli bi se Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Novom željezničkom mrežom, predviđenom programom europskog oporavka od COVIDA-19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 km/h. Bečki institut u svom prijedlogu navodi kako bi ova mreža mogla biti izgrađena tijekom 2020-ih, odnosno u roku od jednog desetljeća.


Na liniji Berlin-Nikozija, na kojoj su predviđene dvije petlje (Beč i Sofija) i kojom bi se vlak u jednom smjeru kretao od Njemačke, kroz središnju Europu – Češku Republiku, Austriju, Mađarsku – zatim dalje kroz Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Grčku, sve do Cipra s kojim bi postojala morska veza trajektom.

U drugom smjeru vlak bi prolazio i kroz Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, čime bi praktično bio povezan cijeli Zapadni Balkan. Kroz šest zemalja naše regije koje su navedene u planu, trebalo bi proći ukupno 1.564 km pruge, za čiju je izgradnju potrebno oko 1,1 milijardu eura.

Nakon Srbije, najduža dionica bila bi kroz BiH – 340 km, koja je ujedno i druga najskuplja – 10,06 milijardi eura.

Nova europska mreža ultrabrzih vlakova (Ultra-rapid-train, URT) obuhvatila bi četiri željezničke linije, koje bi povezale glavne gradove EU i zemalja (potencijalnih) kandidata za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana. Riječ je o sljedećim relacijama – Dublin-Pariz, uz morsku vezu trajektom između gradova Cork i Brest; Lisabon-Helsinki, uz petlju koja obuhvaća Rursku oblast u Njemačkoj; Bruxelles-Valeta, od sjevera do juga Europe; i Berlin-Nikozija, uz morsku vezu trajektom između Pireja i Pafosa, i s petljom koja bi obuhvatila Beč i Sofiju.

Prosječna brzina bila bi povećana na 250 do 350 km/h, za razliku od trenutnih brzina koje se na pojedinim dionicama kreću znatno ispod 200 km/h. To znači da će putnici od Pariza do Berlina stizati za četiri sata, što bi zračni promet praktično učinilo zastarjelim i nepotrebnim za većinu unutareuropskih putovanja. U prijedlogu se navodi kako bi tako bila smanjena i emisija CO2, za 4 do 5 posto, a bili bi uvećani i teretni kapaciteti željeznice. Nova mreža, sa sustavom duplih kolosijeka i velikih brzina, trebala bi biti usklađena s postojećim željezničkim mrežama, a tamo gdje je moguće, bit će obnovljena već postojeća infrastruktura. Ukupna investicija za 18.250 km pruge u ovoj mreži procijenjena je na 1.100 milijardi eura, odnosno oko 60 milijuna eura po kilometru.

Tekst: www.vecernji.ba
Foto: thelocal.it