Politika i gospodarstvo

NOVE ODLUKE U ZDRAVSTVU ‘POGAĐAJU’ DALMATINCE? Zagreb će odlučivati o svemu

Zgražanje i šok među djelatnicima u medicini izazvao je prijedlog Radne skupine Ministarstva zdravstva s novim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se uglavnom predlaže centralizacija cijelog sustava.

Sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih ukupno 57, dobile bi novog vlasnika odnosno državu. Time bi se ukinuo 21 županijski zavod za javno zdravstvo, a ostao bi samo nadležan Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Osim toga, ovim prijedlogom bi 21 zavod za hitnu medicinu zatvorio svoja vrata, a ostao bi samo Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Ukoliko bi došlo do usvajanja ovog prijedloga ovlasti domova zdravlja bi se proširile, a liječnici koji u njima rade u privatnim ordinacijama ubuduće bi morali obavljati sve one poslove za koje u domu zdravlja drže da su nužne. Laički rečeno, ne bi mogli odbiti obaviti posao koji je u opisu rada doma zdravlja.


Na temu centralizacije portal Dalmacija danas razgovarao je s bacc. med. teh. Goranom Franićem, bacc. med. teh. Tomislavom Petrušićem, med. teh. Joškom Jamanom, med. teh. Samuelom Jelušićem koji su administratori Facebook stranice HITNA uživo 24.

“Hoćemo reformu Hitne pomoći, a ne centralizaciju”, poručuju zdravstveni djelatnici diljem Lijepe naše. Smatraju da ako se navedeni prijedlog usvoji i realizira, da će to biti kazna uspješnima i nagrada nesposobnima. Evo što su kazali za Dalmaciju Danas.

Država predlaže centralizaciju cijelog zdravstvenog sustava. Koji je po vama razlog te odluke? Smatrate li da je država mislila na pacijente?

– Nažalost nemamo mogućnost čitanja tuđih misli, stoga ne možemo sa sigurnošću kazati koji su točno motivi takvog poteza. Razlog je, po nama centralizacija moći na jedno mjesto, a po našem mišljenju da bi se postavila podobna osoba koja bi bila ravnatelj svih zavoda za hitnu medicinu. A s obzirom na to da se odnosi na cjelokupno zdravstvo, to znači zapošljavanje novih ravnatelja za sve grane sustava, dakle nepotrebno bacanje novca.

Ne mislimo da država misli na pacijente ovom odlukom, već upravo suprotno. Također postoje veći ili manji konflikti između trenutne ravnateljice Hrvatskog Zavoda za hitnu medicinu i nekoliko ravnatelja županijskih zavoda za hitnu medicinu, a s obzirom na to da je u pitanju osoba vrlo jakog ega ne bi nas čudilo da dio motiva leži i u osvetoljubivosti.

Smatrate li da će se ovim prijedlogom (novčani) troškovi u zdravstvu smanjiti?

– Ako i dođe do nekih ušteda to bi bile simbolične uštede koje bi na kraju bile manje od troškova izrade novih pečata, tabli s imenima ustanova i slično.

Također Hitna medicinska služba je non profit, te se njeni rezultati ne mogu gledati kroz prizmu financija. Jer za prave uštede trebamo učinkovitost sustava, a ne administrativne mjere. Uštede koje učinkovita hitna može donijeti kroz smanjenje invalidnosti i smrtnosti su ogromne, i upravo jer smo uz Njemačku vodeća zemlja EU po smrtnosti i invalidnosti u prometnim nesrećama, stvarno trebamo kvalitetnu reformu koja će donijeti smanjenje tih brojki.

Mnogi su mišljenja da ravnatelje određuje politika, bi li se po vašem mišljenju ovim potezom politika “izbacila” iz zdravstva?

– Iako je općepoznato da je politika upletena u izbor ravnatelja, to ne znači da pojedini postojeći ravnatelji ne rade svoj posao kvalitetno. Primjer su Splitsko-dalmatinska, Istarska, Brodsko-posavska županija i slične, koje imaju odličnu suradnju na županijskoj razini te visok standard opreme i educiranosti. A nove “centralizirane” ravnatelje bi definitivno postavila politika.

Vidljivo je da splitski, ali i drugi Zavodi za hitnu medicinsku pomoć dobivaju s lokalne i županijske razine, smatrate li da bi ovom reformom bili “zakinuti”? Hoće li se smanjiti broj zaposlenika?

– Vjerojatno da. Jer sada su zavodi za hitnu medicinu pod županijom i županija ulaže sredstva, donira vozila, daje sredstva za dodatne timove itd. Centralizacijom bi sredstva odlazila u državu umjesto da ostanu županiji, te ne vidimo razlog zašto bi županija ulagala u nešto sto nije u njihovom “vlasništvu”.

Broj zaposlenika se neće smanjiti sigurno. Može jedino država zaposliti nove.

Vidjeli smo u objavi na Facebooku da ste naveli 10-ak točaka za koje 11 godina čekate na prijedloge rješenja problema u sustavu. Možete li nam neke od njih detaljnije opisati?

– Po nama glavni reformski potezi bi bili:

  • osnivanje centara obiteljske medicine odnosno ‘walk in’ centara gdje bi se zbrinjavali manje hitni pacijenti, pacijenti na kroničnoj terapiji, te da isti imaju mobilne timove za obilazak palijativnih pacijenata i slično
  • uspostavljanje regionalnih bolničkih urgentnih centara gdje bi se svim slučajevima najvišeg stupnja hitnosti mogla pružiti kompletna skrb, uz takve centre treba izgraditi i baze Helikopterske hitne medicinske službe, tim mjerama poučeni EU iskustvima bi stope smrtnosti I invalidnosti nakon nesreća i npr. moždanih i srčanih udara mogli smanjiti i do 20% što su milijunske uštede godišnje
  • u Hrvatskoj već 11 godina postoje T2 timovi koji su trebali biti ekipirani s visoko educiranim medicinskim tehničarima specijalistima hitne, ali sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Kada bi se projekt specijalizacija proveo, to bi omogućilo da liječnici prijeđu u dijelove sustava gdje su njihove kompetencije učinkovitije iskorištene te bi za otprilike isti trošak koji imamo danas mogli imati 50 do 60 posto više timova hitne medicine.

E vidite, ovo su konkretne mjere planirane u reformi započetoj prije 11 godina koja se nikad nije provela do kraja.

Ako dođe do provođenja ove reforme, jeste li mišljenja da će “netko s vrha” znati procijeniti lokalne zdravstvene potrebe recimo u Splitu, na Braču ili pak na nekom selu u Dalmatinskoj zagori? Tko će tada “davati naredbe”?

– Kao što smo naveli, ne vjerujemo da će se sadašnje vodstvo županija ukidati, već će im eventualno biti promijenjen naziv. Baš zbog toga što ‘netko s vrha’ ne može znati specifičnosti županija. Po nama bi zapravo sve ostalo isto osim novog troška za državni proračun.

Eventualno bi nestala upravna vijeća, jedan od navodnih argumenata su troškovi upravnih vijeća. To se rješava puno jednostavnijom administrativnom mjerom, i to na način da se zakonski ukinu naknade za članove upravnih vijeća ili da se te naknade limitiraju na neki prihvatljiv iznos.

Planirate li sastanke na ovu temu ili ćete ostati na obraćanjima Ministarstvu pisanim putem? Jeste li u kontaktu s kolegama iz drugih županija koje posluju u velikom plusu kao i vi?

– Mi smo za sada grupa entuzijasta koja se primarno bori za skraćeni radni vijek djelatnika u Hitnoj medicinskoj službi. Uz to se i referiramo na ovakve teme koje nas se direktno tiču. Ovo će morati proći javnu raspravu te ćemo u istoj sudjelovati.

U svakom slučaju javno ćemo objavljivati sve na ovu temu da se što više ljudi uključi te da se sada, kada smo napokon došli do faze decentralizacije, ne vratimo 30 godina unazad.

Ima li naznaka prosvjeda?

– Za sada ne, jer je to samo prijedlog, protiv kojega postoji otpor i županijskih zavoda. Ali ako bude potrebno bit će i prosvjeda, naravno na način da služba funkcionira i da pacijenti imaju jednaku skrb cijelo vrijeme.

Izvor: Dalmacija danas