Politika i gospodarstvo

Neretvanski krumpir na udaru uvoznog iz Egipta

Zbog plodne zemlje, obilja vode i blage mediteranske klime Neretvanska dolina je pogodna za proizvodnju mnogih poljoprivrednih kultura. Mladi krumpir, koji se za tržište počeo uzgajati posljednjih godina, među prvima u Hrvatskoj dolazi na tržište. No ove godine konkurencija mu je onaj uvezen iz Egipta, premda se svježina i kvaliteta ne mogu uspoređivati, piše HRT.

Iza posebno izrađenog pluga iz plodnog humusa na površinu izlaze mladi krumpiri. Na zemlji crnici izgledaju kao biseri, baš u skladu s nazivom sorte – la perla.

– Proizvođači su s njom jako zadovoljni zato što je visoko prinosna, odlične kvalitete i izvrsnog okusa za jelo – tvrdi agronom Robert Doko.


Mladi krumpir u Neretvanskoj dolini zasađen je na 35 hektara, a očekivani je prinos od 800 do tisuću tona. Ozbiljnija proizvodnja za tržište počela je prije sedam godina, i to na površinama gdje se uzgajala ponajprije mrkva i malo manje drugo povrće na otvorenom.

– Zadnjih godina zbog konkurencije i lošeg stanja na tržištu su odustali od tih kultura i pomalo su se okrenuli prema proizvodnji mladog krumpira. Ono što je važno reći da na tom području imamo izuzetnu kvalitetu mladoga krumpira, sadimo visokoprinosne nove sorte, najnovije selekcije izvrsnog okusa za jelo i to je već prepoznato na ovom užem području tržišta. Očekujemo u budućnosti da bi se to moglo i proširiti i da s našim mladim krumpirom izađemo ozbiljnije na tržište – kaže Doko.

Sadnja krumpira počela je sredinom veljače i trebao je prispjeti malo ranije, ali hladni travanj usporio je vegetaciju. Slatke brige vađenja krumpira zasjenjuju problemi u prodaji. A to se ponajviše odnosi na otkupnu cijenu, koja je već na početku niža od prošlogodišnjeg prosjeka.

– Lani je bilo tri kune malo i više, ali tri kune. Meni je bio prosjek isto u Jesenskoj tri kune, a drugi nitko nije uzimao. Tek su kasnije počeli otkupni centri, ne znam Konzum, NTL, Filip. Filip uzima za hotele, ali hoteli nisu radili – kaže Nedjeljko Galov, Badžula.

Mario Galov iz Metkovića misli da je krivac uvoz. Uvezli su, kaže, dosta krumpira i sada se ne zna što će biti s domaćim.

– Ali trebalo bi to da krene, ja bih trebao vaditi za dan-dva, ne može više čekati u zemlji – kaže.

– Nisam protiv uvoza, ali previše ga ima, neka bude bar malo reguliran – kaže Josip Bokan iz Metkovića.

Najviše mladog krumpira na policama hrvatskih trgovina uvezeno je iz Egipta. Ipak, proizvođači se nadaju da će ubrzo njegovo mjesto zauzeti domaći.

– Odgovorno tvrdim da taj mladi krumpir se ne može mjeriti s kvalitetom našega domaćega, posebno iz razloga što je naš krumpir kojega danas vadimo, sutra na tržištu svjež, odlične kvalitete, a onaj iz Egipta se brodovima dovozi i njegova manipulacija traje dugo dok dođe na tržište. Svi znamo da mladi krumpir ne može dugo trajati, ne trpi dugi prijevoz – naglašava Doko.

Krumpir je zahtjevna kultura koja traži mnogo ljudskog rada, osobito se to odnosi na proizvodnju mladog krumpira u kojoj se većina posla obavlja ručno. Ipak, kad se sve proda, po svima prihvatljivoj cijeni, mukotrpan rad brzo se zaboravi, piše HRT.