Politika i gospodarstvo

Nakon ‘četiri godine mira’, sprema nam se novo poskupljenje struje

Od 1. travnja gospodarskim će subjektima koji su ostali kod HEP Elektre u tzv. zajamčenoj usluzi struja poskupjeti u prosjeku više od 20 posto, a pojedinima i više od 30 posto!
Ta se neugodna vijest tiče otprilike deset posto kupaca u Hrvatskoj koji nisu prešli tržišnim opskrbljivačima struje ili jesu no ovi su u međuvremenu ugasili djelatnost i otišli s hrvatskog tržišta (220V, T Com i drugi).

U svakom slučaju, oni privredni subjekti koji su mjesečno za potrošnju struje izdvajali 1000 kuna, na računu za travanj mogu očekivati iznos veći od 1200 kuna.

– Riječ je o potrošačima koji su u okviru bijelog dvotarifnog modela i na niskom naponu, a to je većina onih koji se opskrbljuju u okviru zajamčene usluge. Njima cijena energije skače s 54 lipe po kilovatsatu na 75 lipa po kilovatsatu, i to u višoj tarifi, te s 32 lipe na 44 lipa po kilovatsatu u nižoj. Povećanje je još značajnije za tvrtke koje su na visokom naponu, ali njih ima manje…

Poticaj privrednicima. Naravno


Napominjem kako davatelj usluge, u ovom slučaju Hrvatska elektroprivreda, uz suglasnost ili po nalogu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), ima pravo gospodarskim subjektima mijenjati cijenu usluge četiri puta godišnje, a kućanstvima dvaput, 1. siječnja i 1. srpnja.

Gospodarstvenici koji se nađu pogođeni spomenutim računima, a bit će, naravno, u roku od dva mjeseca mogu promijeniti davatelja usluge, odnosno prijeći eventualno kojem od tržišnih opskrbljivača budući da su oni cijelo vrijeme “cjenovno” povoljniji od HEP-a.

Ako to propuste učiniti u navedenom roku, onda im za iduće razdoblje slijedi nova “kazna” jer im opet raste cijena; u većoj tarifi na 85 lipa po kilovatsatu, a u nižoj na 50 lipa – objašnjava Nenad Kurtović, stručnjak za energetsko tarifiranje u udruzi “Splitski potrošač”.

Inače, obavijest o novim cijenama objavljena je u Narodnim novinama, a u obrazloženju stoji kako je promijenjena metodologija izračuna, i to u skladu s referentnom cijenom koja se obračunava na osnovu HUDEX-ove burze električne energije u Budimpešti.

Na njoj, naime, posluju svi energetski subjekti prisutni na hrvatskom i regionalnom tržištu.

Ovo je poskupljenje, prema riječima našeg sugovornika, opasan signal i za kućanstva koja su ostala u HEP-ovoj univerzalnoj usluzi (HEP Elektra), a takvih je, podsjetimo, čak 90 posto u Hrvatskoj.

– Cijena energije na HUDEX-ovoj burzi u Mađarskoj značajno je otišla gore početkom ove godine, a budući da nemamo dovoljno svojih izvora, te smo prisiljeni uvoziti energiju, realno je očekivati da će se takva situacija odraziti i na cijenu struje za kućanstva.

Osim toga, ni trenutačno stanje s hidrologijom ne ide nam u prilog, a ostane li i dalje tako, poskupljenje za kućanstva je sasvim izvjesno – ističe naš sugovornik.

Četiri godine mira su gotove

Na pitanje koliki rast cijene se u ovom segmentu može očekivati, Kurtović kaže kako je to teško precizno izračunati bez svih relevantnih pokazatelja, ali smatra kako bi to moglo biti u rasponu od oko pet do šest posto.

Prosječnom dalmatinskom kućanstvu koje osim struje nema alternativnih izvora energije i, u prosjeku, troši oko 600 kuna mjesečno, računi bi, izračunali smo, trebali biti veći za četrdesetak kuna.

Poskupljenje bismo, inače, mogli očekivati od 1. srpnja budući da po važećoj metodologiji za univerzalnu uslugu s tim datumom davatelj usluge može mijenjati cijenu ili mu HERA može naložiti da je mijenja.

Cijena električne energije hrvatskim se kućanstvima, inače, nije značajno mijenjala zadnje četiri godine. Naime, aktualne tarife za kućanstva na snazi su od 1. srpnja 2015. godine.

Pretplata od naknada za ‘čistu energiju’

Iako je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, najavio mogućnost promjene visine naknade za obnovljive izvore energije, i to od 1. travnja, što bi onda, također, utjecalo na povećanje računa kućanstvima, naš sugovornik Nenad Kurtović smatra kako do toga ne bi smjelo doći.

– Lani je prikupljeno 468 milijuna kuna više nego što je u istoj godini isplaćeno za poticaje za obnovljive izvore energije (OIE), a višak je poslužio za sanaciju manjka iz prethodne dvije godine.

Aktualni model prikupljanja sredstava u okviru kojeg bi naknada ostala 10,5 lipa po kilovatsatu osigurava novo ostvarenje viška od oko 200 milijuna kuna. Dakle, nema potrebe da se ona mijenja naviše, a teško je vjerovati i da će se Vlada odlučiti da je smanjuje – drži Kurtović.

Piše Linda Perić/Slobodna Dalmacija