Kako su u utorak izvijestili iz Aluminija, Nadzorni odbor je za 21. veljače sazvao sjednicu Skupštine na kojoj će se odlučivati o ponudi za uzimanje u najam pogona.
U Skupštini su predstavnici Vlade Federacije BiH koja je najveći pojedinačni vlasnik s 44 posto udjela, još toliko imaju radnici, a vlasnik 12 posto dionica je Vlada Republike Hrvatske.
Nadzorni odbor je zatražio da se u prijedlog ugovora s kinesko-izraelskom grupacijom unesu preinake prema kojima bi se investitori obvezali u roku od pet godina ponovno angažirati svih 900 radnika koliko ih je radilo u trenutku gašenja Aluminija, u srpnju prošle godine.
Posljednji djelatnici napustili su Aluminij potkraj siječnja te su pozvali Vladu Federacije BiH da prihvati ponudu izraelsko-kineske grupe koja je dostavila ponudu za ponovno pokretanje proizvodnje.
Predsjednik M.T. Abraham Groupa Amir Gross Kabiri nedavno je rekao da bi prvo pokrenuo ljevaonicu, a postupno pokušao pokrenuti pogone anode i elektrolize, koja je najveći potrošač električne energije.
Mostarski Aluminij je nakon ratnih razaranja uz potporu Hrvatske bio ponovno pokrenut 1997. godine, a prestao je raditi u srpnju nakon što mu je isključena struja, zbog dugova koji su se popeli na 220 milijuna eura.
U kompaniji ukupno je bilo zaposleno oko 900 djelatnika i bila je dugo vremena najveći izvoznik iz BiH te najvažnija tvornica u Hercegovini. Njezinim gašenjem ugrožene su i mnoge male tvrtke-partneri, a nepovoljno se odrazilo i na luku Ploče, Hrvatske željeznica i Željeznicu Federacije BiH.
