Politika i gospodarstvo

Mostovi i tuneli prema Korčuli, preko Omble i Plata povezat će našu županiju

Na dubrovačkom sveučilištu jutros su predstavljena prometna rješenja Zavod za prostorno planiranje, a koja bi trebala biti unesena izmjenama i dopunama u Prostorni plan DNŽ. Prije predstavljanja župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako su, Pelješki most, autocesta Ploče – Dubrovnik i brza cesta Dubrovnik – zračna luka, kao i brza pelješka cesta, prioriteti i neosporna potreba ove županije. No rješenja, pogotovo kad je riječ o spoju Dubrovnika na buduću autocestu, kao i spoj na buduću brzu cestu prema Zračnoj luci su i dalje problemi za koje rješenja još nisu nađena. Na današnjoj prezentaciji predstavljeno je idejno rješenje mosta koji povezuje Korčulu i Pelješac.

Rasprava na kojoj su se okupili načelnici i gradonačelnici gradova i općina iz cijele županije, predstavnici Hrvatskih i Županijskih cesta, komunalnih tvrtki, konzervatora…, razvila se ponajviše oko mogućih spojeva brze i autoceste na grad Dubrovnik. Više je prijedloga za spoj Dubrovnika na budući čvor autoceste na Osojniku i budući čvor brze ceste na Brgatu.

Marina Oreb iz Zavoda za prostorno uređenje DNŽ kazala je kako se danas ne raspravlja o Pelješkom mostu, jer je on već činjenica, ne plan. Kazala je kako se kad je riječ o spajanju Korčule i Pelješca razmišlja o mostu ili podmorskom tunelu, koji će oba biti uneseni u Plan.


Autocesta od Ploča do Dubrovnika, planirana je preko teritorija RH, odnosno do čvora Osojnik, a na njoj su još planirani čvorovi: Metković, Opuzen, Rudine, Doli i Slano, Osojnik. U planu i dalje ostaje most preko doline Neretve. Istaknula je kako će izgradnja ove autoceste zahtijevati brojne vijadukte, mostove i tunele, ali kako je ta trasa već određena. S Pelješkog mosta cesta bi trebala voditi na tri različita spoja, jedan prema Prapratnom i mostu preko Stonskog kanala na Dole, druga na postojeću, a treća na novu brzu pelješku cestu.

Problem Dubrovnika, spoja grada na brzu i autocestu, bila je tema rasprave. Naime rješenja kao što je proširenje sadašnje magistrale moraju se odbaciti, također proširenje ceste koja bi spajala Osojnik i Brgat, preko sjevernih padina Srđa ocijenjena je neadekvatnom zbog buke koja bi se prenosila u Mokošicu i Rijeku dubrovačku. Rješenje koje su danas predstavili kao novu ideju je spajanje Osojnika poviše Mokošice, mostom preko Rijeke u Komolcu pa preko Knežice do Šumeta i Brgata.

Izlazi s autoceste i brze ceste prema Gradu, osim na Osojniku, predlažu se i na Orsuli ili u Sv. Jakovu ili tunelom na Ilijinu glavicu ili tunelom na Sustjepan. Bitno je napomenuti kako je ovdje riječ o rješenjima koja su za sada tek ideje i prijedlozi, no bitno ih je unijeti u Prostorni plan kako bi se ukoliko jednom dođe do realizacije mogli primijeniti.

U raspravu o ovim načelnim rješenjima uključili su se građani i struka. Tako je Željko Polović, istaknuo kako za sva ova rješenja treba napisati projektni zadatak i raspisati javni natječaj, a kao bazu uzeti strategiju razvoja Dubrovnika, koja trenutno ne postoji.

Srećko Krile, prometni stručnjak sa Sveučilišta u Dubrovniku smatra da Pelješki most definira sve prometne pravce u Županiji. Ne sviđa mu se mnoštvo planiranih mostova, koji su prema njemu nepotrebna betonizacija krajolika. „Pelješki most ovkav kakav je sada je preskup i neizvediv“ smatra Krile.

Nikša Konjevod, ravnatelj ŽUC-a koji je kao savjetnik sudjelovao u izradi danas predstavljenih rešenja, kazao je kako reljef i izduženi položaj naše županije uvjetuju i prometna rješenja i da je to razlog planiranja ovih mostova, jer nema puno izbora.

Marija Kojaković, arhitktica i članica Društva arhitekata kazala je kako rješenja koja podrazumijevaju obilaznicu Dubrovnika južnim, ali i sjevernim padinama Srđa nikako nisu prihvatljiva, što zbog odredbi UNESCo-a, što zbog buke za stanovnike Rijeke dubrovačke, ali i zbog činjenice da je sadašnja magistrala postala lokalna cesta. „Župa i Konavle odabrali su trasu za brzu cestu prema Karasovićima, autocesta je ucrtana kroz Primorje, jedino što se još treba odrediti je pristup i spoj preko Dubrovnika“, kazala je Kojaković, dodajući da je više ulaza i izlaza iz Grada pitanje prhodnosti prometa, ali prije svega sigurnosti.

U raspravi se čulo i kako je slaba komunikacija između Grada i Županije također problem u određivanju prometnih trasa.

Ivica Banović, prometni stručnjak kazao je kako je opterećenje na magistrali od Zračne luke d Dubrovnika u sezoni oko 20 000 vozila dnevno te da je to krajnji momenat za što bržu izgradnju brze ceste. On smatra da je spoj brze i autoceste preko novog mosta poviše Rožata i Komolca na Knežicu, Šumet i Brgat dobro i jedino za sad prihvatljivo rješenje. Spojeve brez ceste na sv. Jakov i Orsulu, tunelima nemoguće, jer će se oni opet nastaviti na zagušene dubrovačke ulice.

Rasprava se nastavila dalje, a iz Zavoda za prostorno planiranje najavili su i javnu raspravu na kojoj će građani moći dati svoje primjedbe na ove prijedloge.

Tekst i foto: K. Fiorović / www.dubrovniknet.hr