‘Luka nautičkog turizma bit će prekretnica u razvoju Ploča. Potpuno će promijeniti imidž grada i poslovno okruženje, privući će investitore, donijeti nova radna mjesta i staviti nas na mapu atraktivnih turističkih destinacija na Jadranu’, govori gradonačelnik
Prva asocijacija na Ploče za većinu je lučki grad, nekadašnja vojna baza, zadnja točka autoceste prema jugu, možda i jedini dalmatinski grad kroz čije središte ne prolazi jadranska magistrala zbog čega mnogima nije bio usputna destinacija na proputovanju na Pelješac ili u Dubrovnik. U sedmoj godini volonterskog gradonačelničkog mandata tamo je Mišo Krstičević koji cijelo to vrijeme radi kao ortoped u KBC-u Firule pa iza smjene sjeda u auto i vozi do zadnjih naplatnih kućica Dalmatine. Pa ujutro nazad za Split.
Sin Hajdukove legende je izabrao radije popravljati koljena nego ih trošiti na terenima, ali razina energije mu je, čini se, kao kod profesionalnih sportaša.
– Dok vidim da takav život ima smisla i daje rezultate, a dok me zdravlje služi, bit ću na dva kolosijeka. Moja dužnost traje još godinu i pol dana, a onda ćemo vidjeti što kaže moja obitelj i naravno građani – istaknuo je Krstičević koji je prošle godine doveo Ploče u nacionalni fokus jer su postale peti grad u Hrvatskoj s potpuno besplatnim vrtićima.
– Po mom mišljenju, vrtići trebaju imati isti status kao i škole – obavezan i dostupan svakom roditelju i djetetu, neovisno imaju li sredstva za to ili ne. To je stvar odgoja i obrazovanja, a ne – ostavit ću dijete nekome da ga pričuva. Samo u prethodnih par godina uložili smo oko 1.500.000 eura u vrtićku infrastrukturu, u jedan novi i dva adaptirana objekta sa 70 novih mjesta. Planiramo dugoročno i zato idemo u projekt dogradnje centralnog vrtića, za što smo ishodili građevinsku dozvolu, a gdje će biti mjesta za još 50-ak djece. Istovremeno krećemo i s projektiranjem i građenjem jedne jasličke skupine u područnom vrtiću Komin. Mislim da je to osnova koju grad mora ponuditi građanima ako misli zadržati ljude. Ploče su mali grad od 10-ak tisuća ljudi, za miran, ugodan život i za planiranje obitelji, a bez sigurnog vrtićkog mjesta to bi bilo puno teže za roditelje – govori Krstičević.
Poznat je podatak da su socijalna davanja rasla i do 50% u zadnjih nekoliko godina, od božićnica i uskrsnica, stipendija, naknada za novorođenčad, pa do uvođenja subvencija za potpomognutu oplodnju.
– Davanja nisu cilj nego nužnost, ali radije da oporezujemo kapital i olakšavamo građanima kroz ove mjere, nego da sjedimo i nadamo se da će samo tržište regulirati bolji standard. Moj cilj je da Ploče budu uređen mali mediteranski grad, sinonim za ugodan obiteljski život. Otvaranje nove zemljišne knjige koje je u tijeku će nam otvoriti mogućnost razvoja projekta POS-a, što će nadam se u bliskoj budućnosti značiti nekoliko desetaka stanova za mlade i mlade obitelji. Imamo interes više velikih poduzetnika za širenje svog poslovanja na području Ploča, a to će značiti i nova radna mjesta – ističe.
Ipak, najveći pravni subjekt u Pločama je Luka. Kakav je suživot sa lukom za rasute terete u gradu koji se nalazi na predivnom spoju mora, rijeke i zagore?
– Ploče su se razvile kao lučki grad, sa svim benefitima i manama koje to može donijeti. Grad značajno uprihoduje od poslovnih subjekata na području luke Ploče. Ono što nam je svima kontinuirana briga je kako neposredna blizina luke utječe na naše zdravlje. Činjenica je da je u posljednje vrijeme luka krenula poduzimati one nužne mjere za smanjenje onečišćenja okoliša, da pokušavaju održavati regulative, no ipak imamo situacije s gorenjem ugljena i rezultate s mjernih postaja čija tumačenja nisu istoznačna. Nisam stručnjak i ne želim iracionalno zauzimati strane. Smatram da trebamo isključivo institucionalno djelovati, te smo upravo na tom tragu angažirali izvođača i izradili program praćenja kvalitete zraka na području grada Ploča, raspisujemo javnu nabavu i vrlo skoro ćemo imati instaliranu mjernu postaju koja će moći pratiti utjecaj svih subjekata na kvalitetu zraka i utjecaj na zdravlje ljudi u našem gradu. Bit će to sveobuhvatno mjerenje koje će uključivati i detekciju lebdećih čestica PM10 i PM 2.5 i teških metala na 365 uzoraka tijekom godine.
Najavljene je i gradnja nove pločanske luke…
– Upravo smo ishodili lokacijsku dozvolu za luku nautičkog turizma. Koliko će ona značiti simbolički za imidž grada suvišno je govoriti. Potpuno će promijeniti vizuru grada koju često gledamo kroz prizmu postojeće luke, privući će novu kategoriju gostiju, nove investitore, donijet će nova radna mjesta. Projekt izgradnje marine značit će ogromnu prekretnicu i za turizam i za poslovno okruženje Ploča. Planirana je i sportska lučica i centar za sportove na vodi u neposrednoj blizini. Uz ono što već imamo, Baćinska jezera, dolinu Neretve, izvrsnu lokaciju, mislim da će ova luka značiti ogroman iskorak i pozicioniranje na mapi najboljih destinacija na Jadranu.
Kako uopće stoji turizam u Pločama?
– Iako nismo na razini turističkog razvoja kao druge destinacije na Jadranu, to želimo okrenuti u svoju korist. Imamo priliku turizam razvijati planski i održivo, bez stihije, betonizacije, apartmanizacije, komunalnog nereda i demografskog kaosa koji su devastirali, nažalost, velik dio naše obale. Nautički turizam i aktivni turizam za to su idealni, a ono što je važno je i tako brendirati destinaciju na čemu ćemo aktivno raditi. Drago mi je da smo s drugim gradovima i općinama otvorili temu suradnje. Mali je ovo prostor da bismo se izolirali jedni od drugih, a svaki od gradova i općina nudi nešto specifično i svoje. Kada se u jednu priču objedini Neretva sa svim svojim specifičnostima, nautički turizam, agroturizam, ciklo turizam, pa Gradac i Vrgorac sa svojom prepoznatljivošću, imat ćemo vrhunski turistički sadržaj.
Održivi turizam podrazumijeva i održive projekte. Koji su to projekti u Pločama?
– Zeleni i održivi projekti jedan su od naših najvećih fokusa i ponosan sam na to. U zadnjih par godina sanirali smo deponij po najvišim standardima, uredili novu zelenu zonu Mali Milosavac koji je postao novi dnevni boravak na otvorenom za naše građane. Projekt Aglomeracije je u završnoj fazi čime je po realizaciji među top 15 od 60 takvih projekata Hrvatskoj. Tijekom 2024. većina pločanskih domaćinstava imat će priključak na odvodnju, a radovi se sele na Komin i Banju. Započeli smo s obnovom zelenog fonda na rivi, slijede park ispred gradske uprave pa glavni gradski park. Sve to u velikom postotku financiramo vanjskim sredstvima, već nam stižu nova i to me jako veseli. U planu je preko 5000 novih sadnica i nekoliko kilometara sustava za navodnjavanje. Imamo potencijal postati najzeleniji hrvatski grad, i to ne samo sadnjom. Ide i sufinanciranje energetske obnove zgrada i došlo je vrijeme da obnovimo Solitere, a izrađena je i dokumentacija za energetsku obnovu nekoliko objekata u vlasništvu Grada Ploča.
I sportska infrastruktura doživjela je investicije. Kakvi su planovi?
– U posljednjih godinu dana obnovili smo košarkaški i malonogometni teren na Močvari, izgradili nogometni teren na Banji i započeli potpunu rekonstrukciju terena i zgrada NK Gusar gdje radovi jako lijepo napreduju. Želim da svi sugrađani, a pogotovo djeca i sportaši, imaju bolje uvjete nego što smo ih mi imali. Trenutno projektiramo obnovu Jadranovog igrališta i u 2024. nadamo se ishoditi sve dozvole i kroz koju godinu imati obnovljen gradski stadion. U sljedećoj godini ćemo isprojektirati nove sportsko-društvene centre u Rogotinu i Stabilini, dovršiti projektiranje sportske lučice, ali i nadogradnju komunalne lučice u Pločama s oko 100 novih vezova.
Dakle, dosta ‘papirologije’ je odrađeno, slijedi realizacija?
– Imamo spremnu dokumentaciju za još velik broj projekata koje ćemo gledati odgovorno, fazno financirati, ali ponosan sam što mogu reći da se nikad u Ploče nije ulagalo kao ovih nekoliko godina. U zadnjih godinu-dvije doživjeli smo među ostalim novi rotor Gračka, obnovu tunela Stablina, Mali Milosavac, upravo je dovršena obnova školskog trga, kilometri novih cijevi i asfalta su postavljeni…, govorimo o desecima ozbiljnih projekata. Uz povjerenje i strpljenje građana, radimo na još ugodnijoj budućnosti Ploča i u narednim godinama.
