Politika i gospodarstvo

Minus u stotinama milijuna kuna: Kako su u pandemijskoj godini prošli gradovi, županije i općine

Lokalne su jedinice tešku pandemijsku godinu završile s padom prihoda nešto manjim od 4 posto, odnosno minusom u odnosu na 2019. od približno 775 milijuna kuna. Proračunski prihodi svih 555 lokalnih jedinica bili su lani 27,86 milijardi kuna, s tim što su gradovi prošli znatno lošije od općina, koje su imale samo blagi minus 0,2 posto, te županija koje su i u godini korone zabilježile rast prihoda veći od 7 posto, piše Večernji list.

Hrvatska ima 555 lokalnih jedinica koje će u svibnju dobiti novo vodstvo ili će na izborima postojeći čelnici potvrditi novi mandat. U javnom se prostoru često može čuti kako imamo previše i općina i gradova, no proračunske brojke s kraja 2020. godine pokazuju da su općine najuspješniji korisnici sredstava iz fondova EU te je u njihove proračune prošle godine iz Europske unije sjelo 700 milijuna kuna (+64 posto), dok su neusporedivo jači gradovi povukli za svoje programe 1,1 milijardu kuna.

Ukupno, lani je u lokalne budžete sjelo više od 2,3 milijarde kuna iz EU, trećinu više nego godinu dana ranije, što je osjetno ublažilo gubitak ostalih prihoda iz domaćih izvora gdje su najvažniji prihodi od poreza na dohodak, komunalne naknade, komunalnog doprinosa i poreza na promet nekretnina. Inače, 127 gradova ostalo je lani bez jedne milijarde kuna prihoda (pad 5,8 posto) te su zastali na 17,75 milijardi, s tim što je dvije trećine svih izgubljenih prihoda koncentrirano u samo dva grada – Zagrebu čiji je budžet pao za 318 milijuna (oko 4 posto ranijeg budžeta) i najvećem gubitniku na lokalnoj razini Dubrovniku čiji su se prihodi prepolovili te je dubrovačka blagajna bila u debelom minusu od 278 milijuna kuna.


Split također ima ogromnu rupu u svom proračunu od 18 posto, dok su ostali gradovi uz more bili u minusu 3 do 4 posto, poput Rijeke, Pule i Šibenika, dok je proračun Zadra rastao gotovo 7 posto i u godini korone, najvećim dijelom zbog osjetnog priljeva sredstava iz europskih fondova. Jadranska regija imala je ukupan pad prihoda od 7 posto, dok je kontinentalni dio zemlje, koji nije toliko ovisan o turizmu, bez grada Zagreba, bio u plusu 2,5 posto.

– Gradovi su uspjeli održati likvidnost proračuna i ulaganja u 2020. zahvaljujući beskamatnom zajmu Ministarstva financija koji se uredno otplaćuje. Negativan trend naplate prihoda nastavio se i u prvom kvartalu 2021. godine te se očekuje da će se do kraja godine prihodi gradova smanjiti za dodatnih 900 milijuna kuna. Za likvidnost gradova u drugom polugodištu poseban problem predstavlja uvećani povrat poreza na dohodak za osobe mlađe od 30 godina koji će, u kompletu s učincima pandemije i porezne reforme, gradove na početku novog mandata i sezone nekoliko mjeseci ostaviti bez glavnog izvora prihoda. Očekujemo da Ministarstvo financija omogući novi beskamatni zajam najizloženijim gradovima kako bi se povrat poreza građanima proveo bez teškoća uoči sezone, a gradovi zadržali likvidnost – prokomentirao je savjetnik Udruge gradova Dario Runtić.

Lokalni su proračuni lani imali pad poreznih prihoda od 903 milijuna kuna (-6 posto), komunalnog je doprinosa naplaćeno 14 posto manje (-132 milijuna kuna), 11 posto manje komunalne naknade te 20 posto manje prihoda od zakupa (-162 milijuna kuna). Inače, porezi i prirez donijeli su lani lokalnim blagajnama 13,7 milijardi kuna, komunalna naknada 2,4 milijarde kuna, komunalni doprinosi 800 milijuna kuna, a prihodi od zakupa 653 milijuna kuna.

Gledaju li se pojedine stavke, najviše je podbacila boravišna pristojba koje je naplaćeno samo 4 milijuna kuna prema 100 milijuna godinu dana ranije. Manje je bilo i kupoprodajnih transakcija jer je od poreza na promet nekretninama naplaćeno 948 milijuna prema 1,14 milijarde u 2019. Za trećinu je manje poreza prikupljeno i na nasljedstvo i darove, oko 8 milijuna ukupno. Porez na kuće za odmor dobro se naplaćivao, neznatno više nego ranije i donio je 142 milijuna kuna, dok se porez na potrošnju gotovo prepolovio. Više je novca u županijske proračune sjelo i od poreza na cestovna vozila – ukupno 254 milijuna kuna.

Najveći grad Zagreb, čiji je proračun lani bio 7,1 milijardu kuna, nije bio uspješan u povlačenju sredstava iz fondova EU koji su pali za trećinu u odnosu na 2019., naplata komunalnog doprinosa pala je 22%, komunalne naknade 17%, a u isto vrijeme rashodi Zagreba ostali su isti. Odrazilo se to na investicije u glavnom gradu koje su pale više od četvrtine, s jedne milijarde kuna u 2019. na 737 milijuna u 2020. Ostale lokalne jedinice, a posebno županije, imale su porast investicija, odnosno ulaganja u nefinancijsku imovinu, te je ta stavka iznosila 7,16 milijardi kuna.

Štedjelo se ipak na materijalnim rashodima koji su bili gotovo pola milijarde kuna niži nego 2019. te su iznosili 6,6 milijardi kuna. Gledaju li se veći gradovi, pad prihoda veći od 10% imali su uz Dubrovnik, Split, Virovitica, Požega i Vukovar. Između 5 i 10 posto pali su Gospić, Karlovac i Varaždin, a manje od 5 posto Sisak, Koprivnica i Šibenik. S druge strane dobitnici su Slavonski Brod s rastom od 21%, Pazin s 14%, dok su Bjelovar, Osijek i Krapina imali rast 3-4 posto, a Križevci i Čakovec do 1 posto. Split je lani imao proračun od 747 milijuna kuna, Rijeka 718 milijuna, Osijek 458 milijuna te Zadar 425 milijuna, piše Večernji list.