Politika i gospodarstvo

Ministrica ne želi zabraniti herbicid za kojeg znanstvenici kažu da je kancerogen

“Obzirom na ukupnu potrošnju glifosata u Hrvatskoj, prema dostupnim informacijama na glifosat otpada oko 50 posto ukupne potrošnje svih aktivnih pripravaka u Republici Hrvatskoj, nije moguće isključiti rizik kako za radnike, tako i stanovnike u blizini primjene glifosata, životinje te okoliš u cjelini. Budućnost naše poljoprivrede i krajobraza želimo razvijati bez uporabe dvojbenih tvari, na dugoročno održivim temeljima koji nisu prijetnja ni biljnom ni životinjskom svijetu, a posebice ne ljudima.”

Tih nekoliko rečenica nam je u odgovoru na upit u svibnju ove godine poslalo Ministarstvo poljoprivrede dok je na čelu tog resora bio Tomislav Tolušić, piše portal Slobodne Dalmacije.

Iz te izjave se jasno može iščitati da su hrvatski građani moguće ugroženi upotrebom glifosata, u narodu poznatog i kao cidokor. Ta kemikalija je najzastupljeniji pesticid (podskupina herbicidi) koji se koristi u Hrvatskoj.


Podsjetimo, nekadašnji Monsanto, odnosno vlasnik te tvrtke njemački Bayer je u prvom stupnju u Americi izgubio tužbe te će (ako se presuda potvrdi i nakon žalbi) isplatiti silne milijune ljudima koji su, kako su utvrdili prvostupanjski sudovi, dobili rak zbog izloženosti tom herbicidu. Sve je to bio vjetar u leđa stručnjacima koji su tvrdili da bi glifosat trebalo zabraniti i kod nas.

I onda, shodno gornjoj službenoj izjavi Ministarstva, bilo je za očekivati da se glifosat – cidokor zabrani. No, odjednom zaokret, i to u korist poljiprivrednika i potrošača tog herbocida. Naime, nova ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže da se u Hrvatskoj zasad neće zabraniti upotreba glifosata. Pojasnila je, prenijeli su mediji, kako je riječ o aktivnoj tvari, herbicidu koji se pokazao najučinkovitijim u borbi protiv korova i o tvari za koju se sumnjalo i sumnja da je potencijalno kancerogena.

– Zbog toga je Europska agencija za sigurnost hrane provela niz istraživanja koja nisu dokazala kancerogenost takve tvari pa je Europska komisija produljila njegovu upotrebu do 2022. – prenijela je agencija HINA riječi ministrice Vučković i dodala da će Hrvatska sudjelovati u svim raspravama i, ustreba li, naručiti dodatna znanstvena istraživanja.

No, rekla je, za sada nemamo razloga naškoditi konkurentnosti naših poljoprivrednika i trenutačno zabraniti glifosat.

Da sumiramo: u svibnju su stručne ministarstva rekla da “nije moguće isključiti rizik kako za radnike, tako i stanovnike u blizini primjene glifosata, životinje te okoliš u cjelini”, te su napomenuli kako “budućnost naše poljoprivrede želimo razvijati bez uporabe dvojbenih tvari…”, da bi se sada ustvrdilo kako se uopće ne razmatra zabrana tog sredstva jer se, eto, ide na ruku biznisu, dakle poljoprivrednicima koji mogu glifosat sipati i dalje u vinogradima i voćnjacima (jabuka, kruška, marelica, šljiva, višnja, maslina…) za suzbijanje jednogodišnjih ili višegodišnjih korova. Koristi se i za predžetveno suzbijanje korova kod žitarica.

Ministričin stav je još dvojbeniji ako se zna da je 2017. godine Hrvatska bila jedna od država koja se zajedno s Belgijom, Grčkom, Francuskom, Italijom, Luksemburgom, Maltom, Austrijom, Slovenijom i Švedskom usprotivila produženju dozvole za korištenje glifosata. Znači, i tada smo držali da je neprihvatljiv herbicid, a sada – zaokret.

Napomenimo i da odobrenje za korištenje glifosata na razini Europske unije istječe 15. prosinca 2022. godine, međutim, zemlje članice EU-a mogu i same zabraniti herbicid glifosat i prije tog roka, a što je upravo ovog ljeta učinila Austrija čiji je parlament usvojio potpunu zabranu glifosata.

Isto se najavljuje i u Njemačkoj, te drugim zemljama, iako su otpori poljoprivrednog lobija veliki. Naime, taj im herbicid povećava zaradu i prinose za 20 do 30 posto. E sad, je li važnije zdravlje ljudi ili biznis, pitaju se ekološke udruge i znanstvenici.

Ministarstvu poljoprivrede, koje je inače korektno i žurno u svojim odgovorima, poslali smo upit da nam pojasne ministričine riječi i odgovore na nekoliko pitanja, među ostalim i “Je li ministrici važniji profit poljoprivrednika od zdravlja njenih građana?”, te smo naznačili datum do kada bi odgovor trebao stići. Prošlo je nekoliko dana, a odgovora još nema…

No ono u čemu nema hrabrosti Hrvatska i njena ministrica ima, rekosmo, Austrija, ali i daleki Tajland. Britanski Guardian je prije nekoliko dana napisao zanimljiv tekst u kojem se navodi da Trumpova administracija stavlja profit ispred ljudi i čak strane zemlje sili da ne zabranjuju otrovne pesticide. Međutim, usprkos pritisku iz Amerike Tajland, zemlja od kojih 70 milijuna stanovnika, zabranit će nekoliko vrsta pesticida. Britanski list piše i da je došao crni dan za Ameriku ako im strani vođe moraju držati lekcije o tome kako je javno zdravlje važnije od interesa kompanija i njihovih prihoda.

Tajland zabranjuje glifosat, ali i klorpirifos, koji se povezivao s pojedinim poremećajima, zatim herbicid (Syngenta’s paraquat,) koji se dovodio u vezu s Parkinsonovom bolešću, a u Europi je zabranjen od 2017. Svi nabrojani pesticidi se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama usprkos pojedinim istraživanjima i savjetima u kojima se navodi njihova štetnost za zdravlje. Međutim, tvrtke koje ih proizvode navode da su neškodljivi…

Američka administracija i poslovnjaci su se najviše uzrujali oko zabrane glifosata, i to ne samo zbog prodaje kemikalija nego i hrane proizvedene u SAD-u na kojoj se u pravilu uvijek nalaze ostaci pesticida. Naime, američka FDA (Food and Drug Administration) objavila je u rujnu ove godine da su na 84 posto voća, 53 posto povrća i 42 posto žitarica pronađeni ostaci pesticida!

U SAD-u se stoga pribojavaju da će Tajland zabraniti uvoz američkog voća, povrća i žitarica koje u sebi ima tragove glifosata i drugih zabranjenih kemikalija, a što će jako pogoditi američku industriju hrane, te im izbiti iz ruku stotine i stotine milijuna dolara.
Ogorčeni tajlandski dužnosnici, piše Guardian, kažu da su bili prisiljeni objašnjavati američkim dužnosnicima da je tajlandskim vlastima prioritet zdravlje njihovih građana. Sve je potvrdio i ministar zdravlja Anutin Charnvirakul: “Naš je posao brinuti se o zdravlju ljudi.”

Treba podsjetiti da je sve bilo pripremljeno da klorpirifos bude zabranjen i u Americi, ali je onda došao Trump na vlast i produžio njegovu upotrebu do 2022. godine.

Vratimo se na glifosat. Prof. dr. sc. Valerija Vrčeka, predstojnika Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, nedavno smo upitali smatra li da je taj herbicid uputno i dalje koristiti u Hrvatskoj?

– Glifosat u Hrvatskoj treba zabraniti. Što prije. Tom su herbicidu dani odbrojani. Europski je parlament predložio, a Europska komisija prihvatila da 2022. bude posljednja godina za legalnu upotrebu glifosata. Ne bi bilo dobro da Hrvatska bude među posljednjim članicama Europske unije koja će upaliti to crveno svjetlo.

Glifosat je uvozni proizvod, proizvod loše agrokemijske znanosti, a zbog pretjerane upotrebe otkrili su se i njegovi štetni ekološki i zdravstveni učinci.

To je sredstvo “idealno” za narušavanje bioraznolikosti, pa stoga priroda prva trpi posljedice kemijske zaštite usjeva. Osim što je njegova formulacija kancerogena, glifosat je hormonski otrov ili endokrini disruptor koji narušava hormonsku ravnotežu ljudi i životinja. Žalosno je da se na takvoj kemikaliji temelji moderna poljoprivreda, proizvodnja kruha, ulja, tjestenina ili piva.
Sve navedene namirnice, uključujući voće i povrće, kontaminirane su glifosatom i njegovim razgradnim produktima, poput AMPA-e. Ljudi su svakodnevno izloženi većim ili manjim dozama glifosata, a posljedice, poput alergija ili karcinoma, plaća statistička manjina populacije, koja, eto, nije imala sreće – alarmantna je poruka našeg stručnjaka kojeg smo pitali ima li sličnosti između zloglasnog i zabranjenog DDT-a (insekticid kojeg se povezuje s karcinomima, problema u trudnoći…) i glifosata.

– Kemijski nema, ali biološki, politički, marketinški i ideološki – ima. To su zlatne koke za agrokemijsku industriju, blockbusteri koji vrte milijarde dolara. Pojavili su se na tržištu kao konačno rješenje za glad u svijetu. Počeli su djelovati kao čudotvorni lijekovi za prinose po hektaru. DDT i glifosat izvanbračna su djeca kupleraja industrije, politike i znanosti. Nažalost, oba kemijska spoja su hormonski otrovi koji u vrlo niskim dozama mogu pokrenuti lavinu neuroloških, reproduktivnih i imunoloških poremećaja.

DDT se pojavio na poljima nakon Drugoga svjetskog rata i izdržao je na tržištu tridesetak godina. Nadam se da će sličnu sudbinu uskoro doživjeti i glifosat. Pojavio se u masovnoj formi devedesetih godina prošloga stoljeća i, čini se, da mu je istekao rok upotrebe – navodi Vrček, koji komentira i tvrdnje da glifosat moguće uzrokuje ne-Hodgkinov limfom i druge tumore?

– Svi pesticidi mogu biti manje ili više štetni. Glifosat se, međutim, razlikuje od ostalih pesticida jer je on kralj pesticida. Milijardu kilograma glifosata godišnje baci se na zemlju i oranice. Milijardu kilograma! To nije procjena, to se mjeri.
Što je veća izloženost glifosatu, lakše se otkrivaju povezanosti s bolestima. Ne-Hodgkinov limfom nije jedini tumor koji može uzrokovati glifosat, ali je taj limfom vrlo tipičan za suživot s tom kemikalijom.

No, posebno zabrinjava činjenica da glifosat remeti hormonsku ravnotežu jer takav je biološki učinak nešto poput otvaranja Pandorine kutije, pa je etiologiju poremećaja teško definirati i proglasiti glifosat jedinim krivcem. Laičkim rječnikom, hormonski poremećaji uzrokovani glifosatom prolaze ispod radara epidemioloških istraživanja – navodi taj stručnjak.

U novom preglednom radu (cijeli možete pročitati OVDJE ) stručnjaka iz Hrvatskog veterinarskog instituta iz 2019. godine “Glifosat – od primjene do životinja i ljudi” (Marija Denžić Lugomer, Damir Pavliček, Nina Bilandžić) se, među ostalim, navodi:

– Zabrinutost u vezi sigurnosti herbicida na bazi glifosata izrazili su i znanstvenici i ekolozi. Novija istraživanja govore, naime, kako ga ima u hrani u našim tanjurima, u kruhu, pivu, zraku, vodi, našoj krvi i urinu, cjepivima.

Koliko je sveprisutan, možda najzornije dočarava nedavno istraživanje grupacije Zelenih/ESS-a među zastupnicima u Europskom parlamentu. Testiranjem uzoraka urina na prisutnost glifosata dokazali su njegovu prisutnost u mokraći svih 48 zastupnika iz 13 država članica EU-a, koji su dobrovoljno sudjelovali u provedenom istraživanju, među kojima je bio i hrvatski zastupnik (Krüger i sur., 2015.).

Kao četvrti na toj listi i jedini iz RH koji se testirao, imao je 2,46 µg/L, četiri Talijana najviše – u prosjeku 2,84, dok je najniža razina zabilježena u zastupnika iz Češke Republike, Finske, Irske i Velike Britanije – manje od 1.
U prosjeku, svih 48 eurozastupnika u testiranom je urinu imalo 1,7 µg/L što je 17 puta viša razina od europske norme za pitku vodu (0,1 µg/L) što je vjerojatno posljedica nekontrolirane primjene glifosata. Na temelju nezavisnog istraživanja ostataka glifosata u mlijeku dojilja u SAD-u koje je ukazalo na prisutnost glifosata u koncentracijama od 76 do 166 µg/L u 3 od 10 uzoraka, provedeno je detaljnije istraživanje u Njemačkoj na čak 114 uzoraka mlijeka dojilja, a niti u jednom uzorku nije detektiran glifosat (Honeycutt i Rowlands, 2014., Steinborn i sur., 2016.).

U istraživanju Krüger i sur. (2014.) pronađena je srednja koncentracija glifosata u urinu (oko 1 µg/L) u ljudi koji konzumiraju pretežito organsku hranu koncentracija je bila znatno niža nego u urinu ljudi koji konzumiraju konvencionalnu hranu – navode naši stručnjaci, te dodaju da je glifosat u urinu općenito zdrave populacije bio znatno niži nego u urinu kronično oboljele populacije.

– Glifosat djeluje sprječavanjem metaboličkog puta šikiminske kiseline koja je dio procesa važnoga za opstanak biljaka. Smatralo se da ovaj mehanizam ne postoji u ljudi. Međutim, sada je poznato da šikimatski put postoji i u ljudi u regulaciji bakterija u crijevima, a ove crijevne bakterije su od vitalnog značenja za ljudski imunosni sustav. Istraživanja pokazuju povezanost glifosata s velikim brojem ljudi oboljelih od raka, uključujući i ne-Hodgkinov limfom i multipli mijelom (Grisonogo, 2014.).

Pokazalo se da utječe i na ljudske receptore estrogena te da prouzroči proliferaciju hormonski ovisnog raka dojke u ljudi. Osim potrošača ili potencijalnih potrošača, postoji posebna zabrinutost za one koji rukuju pesticidima. Pokazalo se da je glifosat endokrini disruptor u stanicama ljudske posteljice.

Istraživanje triju generacija vodenih puževa pokazalo je da kod treće generacije glifosat imao štetne učinke na reprodukciju i razvoj, što bi također moglo imati implikacije i za ljude.

Istraživanje o ljudskim bukalnim epitelnim stanicama (uzetim iz unutrašnjosti usta) pokazalo je da glifosat i Cidokor imaju citotoksična svojstva te da oštećuju DNK – navodi se, među ostalim, u tom radu, a ako imate volje i strpljenja možete ga pročitati i gore u našoj galeriji.

– Znanstvenici su u istraživanju učinka glifosata na pčele koristili iste one doze glifosata koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, na zelenim površinama i duž prometnica (Motta i sur., 2018.).

Tri dana nakon kontakta pčela s glifosatom primijećeno je da glifosat znatno smanjuje crijevni mikrobiom što potencijalno može voditi uginuću pčela. U 14 uginulih medonosnih pčela određivani su ostaci glifosata i njegova metabolita AMPA – navodi se među ostalim.

Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) je, nakon što je proučila sve relevantne studije i dokaze, objavila kako je glifosat klasificiran kao vjerojatno kancerogen za ljude.

Davor Škrlec, koji je u prošlom sazivu EU parlamenta bio zastupnik, u svibnju ove godine dao je i jedno pojašnjenje.

– Nakon višegodišnjih pravnih bitaka s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), konačno će se morati objaviti sve studije koje je koristila za odlučivanje o sudbini glifosata.

Za razliku od UN-ove Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) koja je u ožujku 2015. odlučila da je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”, EFSA je na temelju tajnih studija sponzoriranih od agrokemijske industrije odlučila da glifosat uopće nije kancerogen.

Zastupnici Zelenih/ESS-a su željeli da ta izvješća budu objavljena, kako bi znanstvenici, nevladine organizacije i javnost mogli provjeriti studije. Uostalom, ako drugi znanstvenici ne mogu dvostruko provjeriti metodologiju ili ponoviti rezultate, onda to uopće nije znanost. Ali nije bilo tako jednostavno.

Unatoč zakonu EU-a o pristupu dokumentima koji svakoj osobi daje pravo tražiti informacije od institucija EU-a, EFSA je odbila objaviti studije. Tvrdili su da ne mogu objaviti studije jer bi to naškodilo komercijalnim interesima tvrtki koje su ih proizvele – naveli su Škrlec i suradnici, dodajući da je Monsanto, odnosno Bayer, u sudskim sporovima s tisućama poljoprivrednika u SAD-u, koji su svoje proizvode na bazi glifosata optužili za strašnu vrstu raka koji se zove ne-Hodgkinov limfom. Postoji tisuće predmeta otvorenih protiv tvrtke, a u nekima su donesene i prvostupanjske presude u kojima se navodi da je taj herbicid izazvao karcinome.

Što je glifosat?Što je glifosat?
Glifosat je najprodavaniji herbicid diljem svijeta koji se koristi za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova, višegodišnjih zeljastih te drvenastih korova s dubokim korijenom u vinogradima, voćnjacima, šumskim nasadima, na strništima i nepoljoprivrednim površinama.

Proizvodi na našem tržištu u kojima ima glifosataMinistarstvo je u nekoliko navrata potvrdilo da je u Republici Hrvatskoj trenutačno odobreno 21 sredstvo za zaštitu bilja koje sadrži aktivnu tvar glifosat.

Međutim, u raznim poljoprivrednim revijama, magazinima, nabrajaju skoro do 40 proizvoda koji sadrže glifosat. Najpoznatiji je dakako cidokor, a njemu je, navodi Agroklub, ukinuta/istekla registracija u 2018.

Dolje navodimo proizvode koji u sebi imaju glifosat, neki od njih imaju dozvolu za prodavanje na našem tržištu, a nekima je registracija istekla.

– Boom effect

– Cidokor

– Clinic

– Cosmic

– Dominator

– Glyphogan

– Glifomal 480 SL

– Herbocid

– Herbocid 2%

– Herbocor

– Herkules 480 SL

– Mentor

– Ouragan System 4

– Total Bio

– Oxalis

– PIN 480

– Roundup biactive

– Total 480 SL

– Tender

– Terazin Total

– Glyfos

– Herbopak zaštita travnjaka

– Glyfonova

– Herkules super

– Glyphogan 480 SL

– Gallup 360

– Cleaness

– Shyfo

– Cidokor Max

– Kyleo

– Weedmaster

– Galaxia

– Satelite

– Cidokor Plus

– Roundup rapid

– Rosate 36

– Catamaran 360

– Karda

(Izvor: Agroklub)

Bayer: Glifosat nije rizičan za ljudeBayer: Glifosat je manje toksičan od soli

Evo što kompanija Bayer, koja je kupila Monsanto, navodi, među ostalim, o glifosatu.

– Glifosat je najčešće korišten herbicid u svijetu. Primarno se koristi u poljoprivredi, pomažući poljoprivrednicima da zaštite svoja polja od neželjenih korova prije početka sijanja i uzgoja novih kultura.

To je najispitivaniji herbicid u svijetu. Iznimno se dobro razgrađuje i to ne samo u tlu. Ostaci pesticida koje ljudi i životinje unesu u tijelo tijekom konzumacije hrane su vrlo brzo izbačeni iz organizma preko bubrega. Budući da glifosat utječe na metabolički proces koji se nalazi samo u biljkama, za ljude je on manje štetan od kuhinjske soli. Više od 3000 znanstvenih istraživanja zaključilo je isto – glifosat je siguran za ljude, životinje i okoliš – navodi ta njemačka tvrtka, napominjući da je poljoprivrednicima glifosat jako važan.

– Glifosat je visoko učinkovita i ekonomski isplativa pomoć u uzgoju biljaka. Poljoprivrednici koji koriste ovaj herbicid mogu, zbog znatno manje prisutnosti korova, ostvariti do 22 posto veće prinose, u odnosu na one koji ne koriste glifosat. To u konačnici donosi otprilike 25 posto veću profitabilnost – navodi, među ostalim, Bayer.

A što je s ostacima u hrani? I na to Bayer ima odgovor.

– Posljednjih godina redovito se pojavljuju izvještaji o pronađenim tragovima glifosata u hrani ili piću, kao što su pečene namirnice, pivo ili zobene pahuljice. Sve više prijavljenih ostataka glifosata nije zato što su poljoprivrednici postali manje oprezni ili savjesni u svome radu, nego su postignuti ogromni napreci u analitičkoj tehnologiji. Sada je čak moguće izmjeriti šećernu kocku u vodenom tijelu veličine jezera Constance.

Znanstvenici dugo koriste isti princip u svome radu: mjera čini otrov. Vjerojatno je to razlog zašto kritičari glifosata rijetko navode količine kada raspravljaju o ostacima glifosata u hrani.

Ove količine su obično mjerene na razini mikrograma, tj. milijuntog dijela grama, ili 0,000001 grama. Glifosat ima nižu razinu toksičnosti od kuhinjske soli ili praška za pecivo. Tako male koncentracije ne predstavljaju apsolutno nikakav rizik ljudskom zdravlju – navodi ta velika njemačka tvrtka.

Zdrav je! Popij ga. Neću!Nadaleko je poznat video s Patrickom Mooreom, lobistom i znanstvenikom iz Kanade kojeg je za francusku TV mrežu Canal+ o temi glifosata intervjuirao istraživački novinar Paul Moreira. Moore je gorljivi pobornik tog herbicida, a intervju je izgledao ovako:

Moore: Glifosat u Argentini ne uzrokuje povećanje broja oboljelih od raka. Možete ga popiti i neće vam biti ništa.

Novinar: Ako želite popiti glifosat, imamo ga ovdje.

Moore: Bio bih sretan, zapravo. Ne zapravo, ali… Znam da mi ne bi naškodio.

Novinar: Ako tako kažete, možemo vam ponuditi glifosat?

Moore: Ne, ne, nisam ja glup. Znam da su se ljudi pokušali ubiti s njim i nisu uspjeli. Nije opasan za ljude.

Novinar: Jeste li onda spremni popiti čašu glifosata?

Moore: Ne, nisam idiot. Ovaj intervju je gotov, a ti si glupan.
Monsanto je naveo da Moore nije njihov lobist. Zanimljivo je i da je Moore bio u Greenpeaceu, iz kojeg je kasnije izišao, a organizacija se ogradila od njega.