Zbog Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, koji na pedesetogodišnji zakup dopušta pojedincu ili tvrtci uzeti do sto hektara državnog zemljišta u strahu su poljoprivrednici sa područja grada Opuzena, kojima ugovori o korištenju državnih oranica i trajnih nasada ističu krajem ove godine.
Do sada je u Opuzenu pojedinac mogao dobiti do najviše dva hektara zemlje pa se na takav način omogućio zakup za više od šesto obitelji, koji uglavnom žive od obrade te zemlje.
Ako se Zakon ne izmijeni teoretski je moguće da državne parcele od Opuzena do Ušća „ poklopi“ devet velikih tvrtki ili pojedinaca, ovisno o gospodarskom programu, budući je riječ od oko 900 hektara državnog zemljišta namijenjenog pedesetogodišnjem zakupu, dok bi dosadašnji korisnici tih parcela ostali „kratkih rukava“.
Upravo je na ovakvu mogućnost upozoren aktualni tehnički ministar poljoprivrede, Davor Romić koji se u ponedjeljak sastao sa predstavnicima lokalne uprave iz doline Neretve i udrugama poljoprivrednika.
Međutim, resorno Ministarstvo poljoprivrede priprema reviziju dosadašnjeg Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem te je u pripremi novi Gospodarski program koji bi se pravičnije trebalo dijeliti zemlju u RH. Tako će se izbjeći nepovoljni scenariji po kojima bi neretvansku zemlju dobilo nekoliko velikih tvrtki a mali bi poljoprivrednici ostali bez zemlje, koje obrađuju proteklih deset godina.
Hoće li se novim zakonskim rješenjima razgraničiti kontinentalna i dalmatinska Hrvatska po pitanju maksimalnih površina za zakup, budući se zna da hektar zemlje nema istu vrijednost u Slavoniji i Dalmaciji?
– Krenuli smo u veliku reformu zemljišta, što je krucijalno pitanje kompletne poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
Svako područje Hrvatske ima svoju ekološku rentu. Ne može se uspoređivati hektar zemlje s obzirom na način i tip proizvodnje u Dalmaciji i Lici. Svako zemljište ima svoju vrijednost bez obzira gdje se nalazilo. Nije za očekivati da će se u Neretvi uzgajati žitarice a niti u Slavoniji mandarine, pojasnio je tehnički ministar Romić.
Desetogodišnji ugovori za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na području grada Opuzena istječu u studenom ove godine. Do tada bi trebalo raspisati natječaj za zakup na rok od pedeset godina ali i zakonski ograničiti makismalnu površinu koju može dobiti pojedini poljoprivrednik.
Taj će posao nedvojbeno odraditi nova vlada, budući postojeća ne može donositi izmjene i dopune zakona. Upravo je površina od jednoga do najviše dva hektara omogućila velikom broju poljoprivrednika da deset godina obrađuju državne parcele, pa se gradonačelnik Opuzena, Ivo Mihaljević nada da se ništa značajnije neće mijenjati po ovom pitanju.
– Mislimo da se trebaju uvažavati specifičnosti Neretve, jer ne mogu ista pravila kod zakupa državnog zemljišta biti u Dalmaciji i Slavoniji. Vrjednija su naša dva hektara u Neretvi negoli dvadeset u Slavoniji. Želja nam je da se Zakon izmijeni u tom djelu i ne samo za Neretvu već Konavle, otoke i primorsku Hrvatsku.
Agencija za raspolaganje državnim zemljištem bi trebala uvažavati preporuke i stavove gradova i općina jer oni znaju koje su optimalne površine za zakup na njihovom području, zaključio je Mihaljević.
Tekst: Stanislav Soldo
Foto: Denis Jerković / EPH
www.slobodnadalmacija.hr
