Politika i gospodarstvo

Koliko nas zapravo koštaju beskorisne županije i župani?

Epidemija koronavirusa još je jednom pokazala koliko su županije nepotrebne jer su se pokazale kao neefikasan i vrlo skup državni aparat, koji je ove godine postao još skuplji zahvaljujući izmjenama zakona.

Naime, bivši ministar uprave Lovro Kuščević je, uz podršku vlade Andreja Plenkovića i suprotno mišljenjima i preporukama struke, pod krinkom ušteda započeo proces pripajanja ureda državne uprave i županija. Temeljem Zakona o sustavu državne uprave županijama su od 1. siječnja ove godine povjereni poslovi iz nadležnosti ureda državne uprave.

“U toj akciji su županije, koje imaju svojih oko 2500 zaposlenih u administrativnim tijelima, trebale preuzeti još toliko državnih službenika iz ureda državne uprave. Da bi se stvorio privid da će se tu ostvariti neke uštede, forsirao se odlazak ljudi iz ureda državne uprave prije nego se pripoje županijama. Za tu svrhu je potrošen značajan novac iz Državnog proračuna, a otpremnine je prihvatilo 608 ljudi”, objasnio je prije mjesec dana Ivan Koprić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu i član Instituta za javnu upravu, dodajući da je Osječko-baranjska županija u veljači raspisala natječaj za 66 radnih mjesta. Naime, one koji su otišli i uzeli otpremninu zamijenili su drugi. Njih sada zapošljavaju stranački postavljeni ljudi – župani.


Nitko ne zna koliko je zaposlenih u županijama

U tom kaosu zapošljavanja nijedno tijelo u Hrvatskoj, pa ni udruga koju su osnovali sami župani, nema podatak o tome koliko je trenutno ljudi zaposleno u županijama.

“U jedinicama regionalne samouprave je bilo ukupno 2206 službenika i zaposlenika prije preuzimanja poslova ureda državne uprave. Krajem 2019. imali smo podatak da je ukupno 1841 službenik odlučio prijeći u županijsku upravu. Trenutačno prikupljamo detaljnije podatke za pojedinačne županije”, stoji u odgovoru Hrvatske zajednice županija na upit Indexa.

Uz to, HDZ je u odgovoru na sve žešće kritike o nepotrebnim županijama izmjenama zakona pprebacio troškove za zaposlene u obrazovnim ustanovama na županije. Kada se gledaju proračuni za županije, koji su sada dva do tri puta veći nego prošle godine, ispada da županije nešto i rade. No riječ je o novcu za obrazovanje koji dolazi iz drugih izvora tzv. pomoći, a ne županijskih prihoda, dok su županije u ovom slučaju samo posrednici. Kako je to opisao Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti, županije su protočni bojleri.

Koliko našeg novca županije i župani zaista troše?

“Pola županijskih prihoda zapravo je novac svih poreznih obveznika, a ne onih s područja pojedine županije. No tada o svemu odlučuju županijske skupštine na prijedlog župana, pri čemu je volja župana odlučujuća zbog izmjena koje je donio Lex Šerif”, kaže Koprić za Index, objašnjavajući zašto su i kako županije postale protočni bojleri za otjecanje državnog novca.

Upravo je zato u ovogodišnjim županijskim proračunima Index odlučio istražiti koliko nas županije koštaju kada se izbace ustanove u zdravstvu, srednje i osnovne škole, domovi za stare i nemoćne i ostali tzv. proračunski korisnici. Istraživanje je pokazalo veliku i neujednačenu potrošnju pojedinih ureda župana i županijskih skupština. Tu su, naravno, i visoke plaće župana te općenito plaće za službenike u županijama.

Izdvojili smo četiri dalmatinske županije.

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija u 2020. godini želi potrošiti 988,3 milijuna kuna, a od toga ukupni troškovi za zaposlene iznose malo više od 560 milijuna kuna. Kada se iz proračuna izbace troškovi za osnovne i srednje škole, zdravstvene ustanove, domove za starije i nemoćne osobe te javne ustanove, ispada da sama županija troši 274 milijuna kuna godišnje.

Pomoći županiji iznose 405,2 milijuna kuna, odnosno sredstva koja se planiraju prikupiti iz fondova EU, pomoći državnog i drugih proračuna. Ured župana i županijske skupštine stoji nas 23,3 milijuna kuna godišnje. Prema podacima aplikacije Otvoreni grad, samo za djelatnike županije plaće iznose 40.522.830 kuna. Neto plaća dubrovačko-neretvanskog župana, HDZ-ovca Nikole Dobroslavića, iznosi 18.295,60 kuna.

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija planirala je u 2020. godini potrošiti 1,7 milijardi kuna, a ukupni troškovi za zaposlene iznose 1,1 milijardu kuna. “Pomoći” županiji iznose 976.3 milijun kuna, odnosno novac koji dolazi iz drugih proračuna. Kada se izbace škole, zdravstvo i ostalo, sama županija troši više od 413 milijuna kuna. Od tog iznosa 105 milijuna kuna ide za plaće administracije.

Samo kabinet župana troši 1,9 milijuna kuna godišnje, od čega 383 tisuće kuna ide na protokol, pri čemu je za odnose s javnošću planirano 887,5 tisuća kuna. Troškovi Županijske skupštine iznose 6,9 milijuna kuna, od čega 3,9 milijuna kuna ide za troškove vijećnika. U 2019. godini sastali su se devet puta. Dva milijuna kuna predviđeno je za stranke. Na čelu ove županije je HDZ-ovac Blaženko Boban, a njegova neto plaća iznosi 15.707,77 kuna.

Šibensko-kninska županija

Šibensko-kninska županija, prema rebalansu proračuna iz ožujka ove godine, planirala je potrošiti 816 milijuna kuna u 2020. godini, koliko iznose ukupni rashodi. Ukupno je za plaće predviđeno gotovo 439 milijuna kuna. Troškovi za županiju, bez tzv. proračunskih korisnika, iznose 157,9 milijuna kuna, a na plaće te administracije odlazi više od 52,6 milijuna kuna.

Za ured župana i rad skupštine izdvaja se gotovo 2,9 milijuna kuna godišnje. Prema aplikaciji Otvoreni grad, pomoći županiji iznose 285,3 milijuna kuna, odnosno toliko iznose sredstva koja se planiraju prikupiti iz fondova EU, pomoći državnog i drugih proračuna. Županijom upravlja HDZ-ovac Goran Pauk, a njegova plaća iznosi 18.281,08 kuna.

Zadarska županija

Zadarska županija planirala je u 2020. godini potrošiti 1,3 milijarde kuna, a od tog iznosa izdvaja se 680,9 milijuna kuna za plaće zaposlenih. Od ukupnog iznosa za zaposlene, u što spadaju osnovne i srednje škole, zdravstvene ustanove i domovi, 62,1 milijun kuna odnosi se na zaposlenike Zadarske županije te ustanova kojima je osnivač ta županija. U

red župana planirao je ove godine potrošiti 2,7 milijuna kuna, a naknade županijskim vijećnicima iznose 1,3 milijuna kuna. Ukupno ta administracija troši 18,1 milijun kuna, a glavni su im ciljevi “pravovremena i točna  isplata plaća dužnosnicima i službenicima Zadarske županije” te “pravovremeni i učinkoviti obračun svih troškova službenih putovanja Zadarske županije”. Pomoći županiji iznose 505,2 milijuna kuna. Na čelu šibensko-kninske županije je HDZ-ovac Božidar Longin, a njegova plaća iznosi 17.955,00 kuna.