Politika i gospodarstvo

Josipović otvorio radove u Luci Ploče na izgradnji terminala

josipović i pavlović u luci by denis jerković / cropix

U luci Ploče svečano je obilježen početak izgradnje terminala za ukapljeni naftni plin. Novi UNP terminal koštat će 25 milijuna eura, a Hrvatskoj i regiji otvorit će pristup UNP-u iz drugih izvora. Prvo plinarsko društvo iz Vukovara investiror je ovoga projekta, a kamen temeljac položio je Ivo Josipović, predsjednik RH.

– Riječ je o investiciji velike vrijednosti i još veće važnosti za luku Ploče i Hrvatsku, a simbolika je u činjenica da je investitor tvrtka iz Vukovara. Ovo dokazuje da u Hrvatskoj, unatoč otporu, postoji zdravi poduzetnički duh, a potvrđuje se i važnost našeg geoprometnog položaja.

Ovo je najbolji način da se pošalje poruku kako smo na pravom putu da postanemo energetska vrata ovoga dijela Europe. Za to je još potreban završetak Jadransko-jonskog plinovoda, te LNG terminala na Krku – rekao je Josipović, istaknuvši da ovakve investicije pokazuju „ambiciozno i uspješno lice Hrvatske“.


Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a, naglasio je kako je PPD jedna od najbrže rastućih tvrtki u Hrvatskoj, te kako će sama diverzifikacija dobave ukapljenog naftnog plina doprinjeti daljnjem razvoju tržišta i sigurnosti opskrbe plinom.

– Još od 2006. godine traju ulaganju u pločansku luku u sklopu Projekta integracije trgovine i transporta, a sredinom iduće godine završit će projekt izgradnje terminala rasutih tereta i ulaznoga kompleksa. Vlada RH je prepoznala značaj Luke Ploče i uložila milijardu kuna državnoga novca. Na ulaganja javnog sektora nadovezuju se ulaganja koncesionara – rekla je Deša Rathman, ravnateljica Lučke uprave Ploče. Ona očekuje ekspanziju lučkih sadržaja.

Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luka Ploče d.d., istaknuo je kako će UNP terminal biti jedini ovakav na obje strane Jadrana, te će predstavljati značajnu pokretačku snagu gospodarskoga razvitka i napretka, što će rezultirati otvaranjem novih radnih jmjesta.

– Kompletan rizik je na privatnom investitoru, država ne snosi nikakav rizik. Luka Ploče je otvorena za svakog tko ima dobre namjere i ideje – rekao je Pavlović.

Terminal je projektiran na 31 tisuću metara kubičnih, što je oko 17 tisuća tona, s mogućnošću proširenja kapaciteta, za što PPD ima projekt i građevinsku dozvolu. Gradnja UNP terminala i skladišta trebala bi biti dovršena najkasnije za 24 mjeseca.

Riječ je o velikim podzemnim spremnicima kapaciteta 3,5 tisuća “kubika“ i dužine oko 75 metara. Na terminalu će se pružati usluge skladištenja i pretovara u vlakove ili kamione, a PPD ima mogućnost nastupiti na regionalnom tržištu i kao veletrgovac UNP-om.

Terminal neće biti namijenjen isključivo za hrvatsko tržište, već će se ucrtati u karte svjetskih infrastrukturnih mapa. Doprema i otprema organizirat će se brodom i vagonskim cisternama, dok će se kamionske cisterne koristit za otpremu.

Inače, PPD je u studenome ove godine postao najveći pojedinački vlasnik Luke Ploče s vlasničkim udjelom od 24,8 posto ili 104 914 dionica i, kako tvrde u toj firmi, ne namjerava dalje povećavati vlasnički udio. Odluka o ulasku PPD Grupe u vlasničku strukturu pločanske luke potaknuta je potpisivanjem potkoncesijskog ugovora između PPD Grupe i Luke Ploče. Pločanska luka, na teritoriju koji je PPD prema potkoncesijskom ugovoru preuzeo od nje, ima koncesiju na 50 godina, a vukovarska tvrtka će biti potkoncesionar idućih 41 godinu.

Josipović: Termoelektrana nije dobra za ovaj kraj

Novinari su predsjedniku RH Ivi Josipoviću postavili i neizbježno pitanje izgradnje termoelektrane na ugljen u luci Ploče.

– Termoelektrana je nešto što u ovom kraju nije dobro, jer je ovaj kraj orijentiran na poljoprivredu, more i ekologiju. Građanke i građani s ovoga područja odlučili su izabrati jedan smjer koji je zeleni i plavi i volio bih da se poštuje volja građana i da se nikakve odluke ne donose bez suglasnosti lokalne samouprave. Moja politika, koju vodim i zagovaram, s jedne strane je orjentirana prema novoj, zelenoj ekonomiji, a, s druge strane, zagovaram autonomiju i decentralizaciju, što znači i da je odgovornost za razvoj, pa i odluka da li ovdje treba biti ovakva ili onakva elektrana, u rukama lokalne zajednice“, rekao je Josipović.

Josipović bi se referendumom borio da se Predsjednik ne bira u Saboru

Predsjednički kandidat Ivo Josipović ponovno se u ponedjeljak zauzeo za očuvanje neposrednih izbora za Predsjednika Republike, a ako bi nekoj političkoj stranci palo na pamet da takav izborni sustav mijenja, najavio je kako bi se uz pomoć referenduma borio da do toga ne dođe.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućem izboru Predsjednika u Hrvatskom saboru, što se najavljuje iz HDZ-a, Josipović je ustvrdio kako bi to bilo “nasilje nad demokracijom i nad građankama i građanima”, jer ankete pokazuju da čak 94 posto građana želi Predsjednika birati neposredno.

Ako bi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko za takvu ideju prikupio potrebnu većinu u Saboru, Josipović najavljuje da bi u tom slučaju inicirao referendum, za koji vjeruje da bi prikupio dovoljno potpisa, i “srušio takvu nakaradnu ideju”.

“Neki uspoređuju kancelarski sustav u Njemačkoj s mogućim kancelarskim sustavom u Hrvatskoj, ali vidite kako se ponaša gospodin Karamarko i kako prakticira demokraciju. Jasno je da niti je, nažalost, naša demokracija njemačka demokracija, a još manje je gospodin Karamarko kancelarka Merkel”, rekao je Josipović.

Na upit od kojih predsjedničkih ovlasti Josipović ne bi želio odustati, odgovorio je kako “ne zna što bi se još sada moglo smanjiti”. To bi značilo potpuno otkloniti ulogu Predsjednika i vjerojatno bi značilo birati ga u Saboru, a to bi bilo potpuno besmisleno, poručio je Josipović.

Milanović: Predsjednika i dalje treba birati direktnim putem, a ne u Saboru

Prijedlog predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da se predsjednika države ubuduće bira u Saboru ne sviđa se premijeru Zoranu Milanoviću, koji smatra da je u redu predsjednika birati direktnim putem.

– Po meni je u redu predsjednika direktno birati, ali mi je čudno da se sada ide sa takvim prijedlozima. Predsjednik nije klasična izvršna dužnost, već osoba u kojoj bi se trebale stjecati i ujedinjavati sve pozitivne nacionalne silnice. Mislim da je ovakav model izbora održiv i dobar. Mi smo sada praktički u Drugoj republici. Naša Prva republika je trajala 90-tih godina. To je bio polupredsjednički sustav sa mnogim ovlastima koje idu i znad ovlasti predsjedničkog sustava. 2000. godine smo promijenili Ustav i od tada je Vlada ta koja vodi unutarnju i vanjsku politiku, s predsjednikom se surađuje na određenim područjima i možda nije loše da ga se bira direktno. Neki ga biraju u Parlamentu, neki direktno, ali na kraju je sve do osobe. Takve genijalne inicijative bih više cijenio izvan perioda izbora. Ne znam što u ovo vrijeme znači takav prijedlog – rekao je Milanović.

 

HINA, N. Patković via www.slobodnadalmacija.hr
Foto: denis Jerković / CROPIX