Politika i gospodarstvo

HDZ-ov GLAVNI EKONOMSKI STRATEG: ‘Nas nije strah otpuštati u javnom sektoru’

Loša ocjena Europske komisije novi je dokaz da nam trebaju hitne reforme. Evo što bi, da je na vlasti, mijenjao HDZ

Procjene Europske komisije da Hrvatska stoji najlošije od svih država članica, da se predviđa pad BDP-a od 0,7 posto te za sljedeću godinu skromni rast od 0,2 posto, komentirao nam je Tomislav Ćorić, docent s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik HDZ-ova Odbora za financije. Iako nije član stranke, jedan je od onih na koje HDZ računa dođe li na vlast, a neki ga vide i kao budućeg ministra financija.

– Nažalost, takve procjene nisu nas iznenadile. Već duže vrijeme prisutni trendovi ukazivali su na pad gospodarske aktivnosti. Ako se ne napravi kakav zaokret, što osobno ne očekujem, unatoč prognozi EK i predviđenom rastu od 0,2 posto, i sljedeća bi godina lako mogla završiti daljnjim padom ekonomske aktivnosti – ističe Ćorić.


U čemu je Vlada najviše pogriješila?
– Ono što je apsolutno problem je neartikuliranost većine rješenja i stalne izmjene pristupa. Početkom mandata ova je Vlada najavljivala poduzetnički tsunami, čiji su nositelji trebala biti javna poduzeća, drugu godinu je to trebao biti privatni sektor, a treću godinu ne znamo više tko. Međutim, činjenica je da je kod nas ekonomska politika u posljednjih nekoliko godina svedena na Ministarstvo financija. I većina onog što se pokušalo napraviti bilo je u segmentu poreznih rješenja – od smanjenja doprinosa do njihova povećanja, od smanjenja i povećanja PDV-a, pa do novog zahvata u porezni sustav – povećanja poreznog razreda u srednjoj poreznoj stopi. No, treba znati da fiskalna politika nije jedini segment ekonomske politike jedne zemlje. Naprotiv, u našem slučaju sigurno nije područje koje je ključno. Mi imamo ogroman problem s privlačenjem stranih investicija, a 2013. godina je bila rekordno niska. Strani investitori su iz više razloga nezainteresirani za nas, a dobrim dijelom zbog toga što živimo u uvjetima potpune pravne nesigurnosti. A upravo je stabilnost kako uvjeta poslovanja tako i poreznog sustava pretpostavka svega ostalog. Ako stalno mijenjate pravila igre u jednoj zemlji, onda se dovedete u situaciju da vas svi zaobilaze. Mi smo sada zemlja visokog rizika za inozemne investitore i njihova ulaganja.

Kako bi HDZ privukao te investitore? Je li vaš ekonomski program spreman?
– HDZ ima spreman sveobuhvatni Program gospodarskog oporavka, međutim još razrađujemo pojedine segmente, i to u suradnji s našim njemačkim partnerima s IFO instituta. Zašto? Zato što ne znamo koliki će biti deficit proračuna sljedeće godine niti koliki će biti ekonomski pad. Siguran sam da će, kad naša vlada stupi na scenu, ponuditi optimalna rješenja. I to više nije pitanje želje. Mora biti spremna odraditi posao temeljito i kredibilno. Kredibilitet ekonomskog programa i nositelja ekonomske politike jamstvo je da će vas investicijska javnost shvatiti ozbiljno.

Ako dođete na vlast, koji će biti potezi koje će HDZ povući u prvih šest mjeseci?
– Prvo razdoblje će biti potrošeno na izmjenu zakonskog okvira, te na komunikaciju sa zainteresiranim stranama, socijalnim partnerima i međunarodnom javnošću. Aktivnosti koje idu usporedo s tim su početak reformi koje će obuhvatiti mnoge segmente sustava, zdravstveni sustav, lokalnu upravu, porezni segment…

Može li se to sve odraditi za šest mjeseci?
– Ako me pitate da li će se provedba novog gospodarskog programa osjetiti u prvom kvartalu 2016., odgovor je ne! To će se, ako se ozbiljno radi, vidjeti na ekonomskim pokazateljima krajem 2016.

Koje biste poteze povukli u fiskalnoj politici s obzirom na proceduru prekomjernog deficita?
– Kao prvo, u proračunsko planiranje treba ići realno. U zadnjih nekoliko godina mi smo se pokazali kao svjetski rekorderi u promašajima u planiranju proračunskih prihoda i rashoda. To je ono što narušava kredibilitet Hrvatske u svijetu i toga moramo biti svjesni. Ekonomska politika mora se voditi kredibilno i u dobrim i u lošim vremenima. Imajući to na umu, mi ne možemo u 2013. planirati 10 milijardi kuna proračunskog deficita, a imati 16-17 milijardi. To nema smisla. Naša projekcija rasta BDP-a, a onda planiranje prihoda za sljedeću godinu treba biti realno. Rashodovna strana proračuna je ključna strana problema. Racionalizacije su nužne, kao i strukturne reforme. Uštede je moguće napraviti u racionalizaciji troškova države, kako na razini središnjeg proračuna, tako i na razini lokalnih jedinica. Mora se raditi na povećanju zaposlenosti, jer povećanje zaposlenosti generira rast poreza i doprinosa i posljedično manji deficit.

Što mislite o odlasku Martine Dalić iz HDZ-a i njenoj reformi javne uprave koju vrh HDZ-a nije želio?
– Martina Dalić je prilikom izlaska iz HDZ-a komunicirala svoje razloge izlaska, a s druge strane, predsjednik i ostali dužnosnici HDZ-a rekli su svoje mišljenje o tome. Ja tome nemam što dodati. Kad je riječ o reformi, oko otpuštanja i sustava nagrađivanja, većina onih koji komentiraju to područje polazi iz perspektive prevelike uloge države u gospodarstvu. Iz ideje da je država prevelika i preskupa proizlaze i zaključci da je u javnom sektoru previše zaposlenih i pritom se barata raznim brojkama. Mislim da takve priče nemaju smisla dok god se u Hrvatskoj ne napravi analiza poslovanja državne uprave i javnih poduzeća. Kad je riječ o sustavu nagrađivanja, dijelim mišljenje većine ekonomista i sklon sam cjelovitim i sustavnim rješenjima u poticanju izvrsnosti, pa tako i gradaciji palaća sukladno angažmanu radnika. To bi se moglo uvesti i u javna poduzeća i ministarstva. Iluzorno je, međutim, ustrajati na ideji da se sva zanimanja, primjerice kirurzi, mogu obuhvatiti takvim sustavom.

Do sada se oklijevalo s otpuštanjima u javnom sektoru. Je li HDZ spreman na takve rezove?
– HDZ je spreman povući sve poteze u sklopu svog gospodarskog programa koji će dovesti do povećanja zaposlenosti i održivog rasta gospodarstva. Žrtva za to će se morati povući, samo je pitanje kolika je ta žrtva. Ako smanjujete uloge države, to smanjenje se ne može dogoditi preko noći. Ne možete u trenu ukinuti tisuće radnih mjesta. Ali mora se odmah raditi na tome da se rad javnih poduzeća i službi u javnom sektoru racionalizira i da se poveća njihova efikasnost.

Vladu se stalno kritizira. Je li, po vašem mišljenju, napravila i neki dobar potez?
– Osobno držim da je projekt fiskalizacije pozitivan, kao i uvođenje reda općenito. Dobar pomak u jednom trenutku je bilo i smanjenje doprinosa na plaće, no taj potez nije preživio. Nažalost, ovi dobri su samo kap u moru loših poteza.

Hoće li pomoći najavljene olakšice poreza na dohodak i povećanje primanja?
– Ako sam dobro shvatio, motiv za proširenje poreznog razreda je povećanje kupovne moći, pa izravno i povećanje osobne potrošnje, što bi utjecalo na rast BDP-a. To bi bilo sjajno kad bi se ovaj scenarij ispunio. Ali ima više pokazatelja koji jamče da neće biti tako. U Hrvatskoj je 318 tisuća blokiranih računa. Dakle, dio ljudi koji će dobiti tu veću plaću trošit će na deblokadu svojih računa, a dio će učiniti sve da nastavi svoj proces razduživanja i da nešto uštedi.

Dio tog novca će biti potrošen na robu iz inozemstva, a Hrvatska iz godine u godine bilježi ekstremno velik negativan saldo vanjskotrgovinske bilance. Da se razumijemo, 2,5 milijarde kuna s kojima se kalkulira je novac koji će nestati na razini lokalne samouprave koja je tim novcem financirala neki javni servis i druge naknade i usluge. To znači da će cijene tih usluga vjerojatno narasti, pa će samim time i efekt povećanja plaća biti poništen. Tako da taj potez, najavljen kao snažan stimulans osobne potrošnje, ni izdaleka neće imati tako pozitivan efekt.

Što kažete na ideju ministra Marasa oko neaktivnih računa?
– Mislim da su takve ideje na granici razuma i pokazuju koliko se u bezidejnosti ekonomske politike gleda na sve strane kako bi se neki novac generirao u proračunu.

Jeste li proučili prijedlog rebalansa proračuna?
– Nisam detaljno, ali po onome što sam vidio, čini mi se da je nerealan. Deficit proračuna bit će veći od iskazanog, i to negdje između 18 i 20 milijardi kuna.

Je li moguć konsenzus oko ključnih reformi dok je HDZ u oporbi ili je sada kasno za to?
– O dobrim rješenjima se uvijek treba razgovarati i tražiti konsenzus. Hrvatska je pronašla konsenzus oko ulaska u EU, pa je očito da postoje razine oko kojih je to moguće, ali je pitanje kakav se konsenzus može postići u predizbornoj godini i koliko je vlast spremna promijeniti smjer ekonomske politike. Konsenzus je trebalo tražiti prije dvije, tri godine, a to se nije dogodilo.

Tekst: Rozita Vuković
Foto: Biljana Gaurina/CROPIX
www.jutarnji.hr